Dobar dio ove godine Ministarstvo financija potrošit će i na raspravu o prijedlogu zakona o porezu na imovinu, koji je i prije bilo kakvog nacrta izazvao velika protivljenja i građana i poduzetnika.
Iako poručuju kako je više koncepcija tog zakona u igri, u Ministarstvu financija odlučni su da se porez plaća na imovinu koja nije stavljena u funkciju, bilo da je riječ o stanovima, kućama, tvorničkim objektima, poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu, piše Novi list. Ako se to doista dogodi građani Hrvatske koji imaju drugi stan u kojem ne žive, građevinsko zemljište ili poljoprivredno zemljište koje nije stavljeno u funkciju plaćat će porez na imovinu. No, najveći obveznici tog poreza u Hrvatskoj mogle bi postati banke i to će porezno opterećenje biti puno jače od poreza na financijske transakcije čije se uvođenje najavljivalo u Europskoj uniji, a s tom idejom jedno se vrijeme kalkuliralo i u Hrvatskoj. Banke u svome vlasništvu imaju tisuće stanova, što su ih preuzele od građevinskih tvrtki koje su kreditirale, ali i građana koji nisu na vrijeme uspijevali platiti svoje obveze. Uz to banke su preuzele brojno poljoprivredno i građevinsko zemljište, naročito kroz stečajeve, te nekretnine propalih tvrtki. Porez na imovinu koji bi im godišnje mogao uzeti desetke ili stotine milijuna kuna trebao bi natjerati banke da prestanu gomilati imovinu, u očekivanju da joj poraste cijena, dok gospodarstvo od banaka nema koristi.