Hrvatska
StoryEditor

Reformi nema jer velike stranke imaju političke klijente u javnoj upravi

03. Travanj 2014.
Piše:
Jasmina Trstenjak

Mirela Holy u najmanju je ruku - drugačija. A drugačiji nisu uvijek najbolje prihvaćeni. No dok glavešinama baš ne sjeda (poznato je njezino neslaganje s bivšim prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem, pa i s premijerom Zoranom Milanovićem, narod je očito voli.

Naime, popularnost njezine stranke Održivi razvoj Hrvatske (ORaH), osnovane nakon što je izašla iz SDP-a, raste kao gljiva poslije kiše. Zbog toga je i nositeljica liste za Europski parlament - gotovo je jedino prepoznatljivo lice stranke, i to žele iskoristiti. Dobiju li mandat, ona ‘gore’ ne ide.Iako je kratko obnašala dužnost ministrice zaštite prirode i okoliša te neslavno otišla zbog pogrešne e-poruke, moralnu ljestvicu postavila je vrlo visoko, zadržavši vjerodostojnost. To velikim dijelom objašnjava njezinu popularnost. Zastupa drugačiju politiku i smatra da Hrvatskoj treba drugačiji put - održiv, dugoročan razvoj svega, preustroj društva. Volje ima, no ima li kapaciteta, koji su temelji njezina održivog razvoja, što misli o dosadašnjim reformama, u čemu vidi gospodarski potencijal, samo su neke teme o kojima smo razgovarali s predsjednicom ORaH-a.

• Koje mjere reforme predlažete i kako ih uopće u ovako (ne)uređenoj državi iz teorije prenijetii u praksu?

- Ključni preduvjet za sve reforma je javne uprave i pravosuđa. Zauzimamo se i za teritorijalnu reformu i zagovaramo tzv. danski model. Danci su najprije proveli temeljitu analizu i poveli kvalitetnu javnu raspravu; za poptunu provedbu reforme trebao im je oko pet godina. Popisali su se svi poslovi koje treba određivati država, jedinice lokalne samouprave, činovnici, norme koje moraju zadovoljiti, točno se odredilo što tko radi kako ne bi bilo preklapanja i prebacivanja odgovornosti. Danska danas ima jednu od najučinkovitijih javnih uprava, uz to prilično jeftinu.

• Čime vi jamčite da će biti drugačije, da će zaživjeti ORaH-ov program održivog razvoja? I Plan 21 bio plan je održivog razvoja jer je on zapravo Agenda 21, temeljni dokument održivog razvoja na razini UN-a, ali nije zaživio.

- Kad govorimo o pozitivnom rejtingu, i strankinom i mojem, možemo najviše govoriti o tome da me građani doživljavaju kao vjerodostojnu političarku. Nažalost, u Hrvatskoj politika u većini slučajeva nije takva. U oporbenom razdoblju zagovaraju se jedne stvari, kad se dođe u priliku obnašati vlast, obavljaju se druge. Mora postojati politička volja da se nešto napravi. Dosadašnjim radom pokazala sam da sam iskreno zainteresirana ostvariti ono za što se zauzimam i da se ne bojim hoću li zbog toga nekomu biti simpatična ili nesimpatična.

• Ali zastupate drugačiju vrstu ekonomije i izgled zemlje na potpuno drugačijim temeljima, a mi do sada nismo imali snage ni za manje zaokrete. Ljudi su se naviknuli voziti po istim tračnicama.

- Mi cijelo vrijeme pokušavamo rješavati probleme primjenom istog modela koji ih je prouzročio. Današnji koncept podrazumijeva pogodovanje nekim krupnim interesnim lobijima i nesklonost tomu da se reformira javna uprava u djelotvoran servis za građane. Država mora biti regulator, mora usmjeravati određenu strategiju, odrediti pravila igre, strateški okvir. Tek u okružju jednakih pravila igre za sve tržišna utakmica ima smisla. Pristup države mora biti nepristran, pristup pravednog regulatora, a ne onoga tko pogoduje krupnim igračima. Sadašnji nepravedan model najbolje se vidi na prostornim planovima. Prostornoplanska politika osmišljena je na poticaj različitih interesnih lobija koji uz pomoć političkih elita kroje sadržaj planova. Sve dok bude tako, nećemo imati pravedno društvo i državu.

Cijeli intervju možete pročitati u tiskanom izdanju Lidera.

28. travanj 2024 07:28