Prema podacima Udruge Franak, koja je u veljači provela istraživanje, najveći dio građana (35,4 posto) mjesečno na kredite izdvaja između 50 i 75 posto, dok 32,24 posto ispitanika izdvaja i preko 75 posto mjesečnih primanja na kredite.
S obzirom na to da je temeljni uvjet procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze preko trećine primanja, ti podaci ukazuju na to da je velika većina ispitanika, prema istim tim kriterijima, danas kreditno nesposobna. Kako je za većinu izmjena osnovnih ugovornih uvjeta, uključujući promjenu valute kredita, potrebna ponovna procjena kreditne sposobnosti, jasno je da tim ljudima preostaje samo do daljnjega plaćati kredite prema sadašnjim uvjetima.- Posebno je šokantan i podatak da se kod više od trećine (34 posto) ispitanika dogodilo da je iznos rate kredita bio veći od mjesečnih primanja - kažu iz Udruge Franak.
Rezultati pokazuju kako pri podizanju kredita u gotovo trećini slučajeva (29 posto) ispitanici nisu imali mogućnost izbora banke, već su iz raznih razloga morali kredit podići upravo u onoj banci u kojoj su to učinili. Najčešće se radi o tomu da izbor banke uvjetuje poslodavac ili investitor stambenog objekta. Radi razlika u procjenama kreditne sposobnosti, u nekim slučajevima se radilo o tomu da su sve druge banke kreditnu sposobnost procjenjivale negativno. Posebno je zanimljivo pitanje izbora valute. Gotovo jedna trećina (31 posto) ispitanika uopće nije imala izbor valute. Kao najčešći razlog za to ispitanici navode da im je prilikom procjene kreditne sposobnosti bilo rečeno da su, radi uvjeta da rata ne prelazi trećinu primanja, kreditno sposobni samo za kredit u švicarskim francima (CHF). Rate kredita s valutnom klauzulom u CHF zbog manjih su kamata tada bile niže nego rate za kredit s valutnom klauzulom u eurima u istom kunskom iznosu. Zbog toga je bilo moguće da je osoba koja je kreditno nesposobna za kredit u eurima, bila proglašena kreditno sposobnom za kredit u CHF. Takav način procjene kreditne sposobnosti ukazuje na to da su banke svjesno velikom broju građana plasirale iznimno rizične ‘kreditne proizvode‘.
Istraživanje je pokazalo da je svega šest posto dužnika uspjelo u pregovorima s bankom izmijeniti neku od ugovornih odredbi u svoju korist. Iz obrazloženja ispitanika na pitanje o čemu se radilo vidljivo je da se u većini slučajeva radilo o dogovoru počeka ili produženja perioda otplate, zatim o smanjenju kamate.Preko trećine ispitanika (36 posto) procjenjuje vjerojatnost da im se dogodi ovrha nad nekretninom kao veliku ili izrazito veliku, a u 1,16 posto slučajeva ovrha se već dogodila.
Situacija ispitanika koji imaju stambeni kredit s valutnom klauzulom u CHF pokazuje kako je najviše njih kredit podiglo u Zagrebačkoj banci (30,4 posto), Hypo Alpe Adria banci (21,4 posto) i PBZ-u (19,1 posto). Među ispitanicima sa stambenim kreditima s valutnom klauzulom u CHF udio onih kojima iznad 75 posto mjesečnih prihoda kućanstva odlazi na kredit iznosi 34,5 posto. Među tim ispitanicima također je (u usporedbi s nositeljima drugih vrsta kredita) značajno veći udio onih koji procjenjuju vjerojatnost da im se dogodi ovrha visokom, vrlo visokom, ili im se ovrha već dogodila. Usporedba podataka o klijentima triju banaka s najvećim brojem stambenih kredita s valutnom klauzulom u CHF pokazuje kako se klijentima Hypo banke dogodio najveći prosječni porast iznosa rata. Podaci pokazuju kako klijenti Hypo banke češće, u odnosu na ostale, izdvajaju preko 75 posto ukupnih prihoda kućanstva na rate kredita i češće im se dogodilo da im iznos rate prijeđe ukupna mjesečna primanja. Udruga Franak poziva banke na trenutno smanjenje previsokih kamatnih stopa, HNB na bolji nadzor kreditnog poslovanja banaka, a Vladu da hitno donese mjere, uključujući Zakon o osobnom bankrotu, kojima će prekinuti trend povećanja broja ovrha nad domovima građana.