Svih četrdesetak inspektora rada koje Ministarstvo rada i mirovinskog sustava namjerava zaposliti iduće godine morat će proći sigurnosnu provjeru, jednako kao dosadašnji inspektori, o čemu smo pisali u prošlom broju Lidera.
Ilija Tadić, ravnatelj Inspektorata rada u Ministarstvu, objašnjava kako je to propisano i posebnim Zakonom o inspektoratu rada prema kojem inspektori moraju ispunjavati i dodatne uvjete, među kojima su i nepostojanje sigurnosnih zapreka za obavljanje tih poslova. Sigurnosnim provjerama neće podlijegati svi kandidati koji se jave na natječaj za inspektore, nego, objašnjava Tadić, samo oni koji budu primljeni na posao. U slučaju da padnu na sigurnosnoj provjeri, neće se moći zaposliti kao inspektori rada. Sve u svemu, prilično složena procedura.
Svi inspektori rada moraju proći tzv. temeljnu provjeru Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), odnosno provjeru prvog stupnja. Inspektori moraju odgovoriti i na osobna pitanja kao što su ona jesu li se psihijatrijski liječili, jesu li ovisni o kocki, alkoholu, drogi ili drugom, zatim na upit o bračnom statusu, imovini, kažnjavanju. Tu su i pitanja o sudjelovanju u Domovinskom ratu, o tome jesu li kontaktirali s pripadanicima obavještajnih službi drugih država, pa čak i o kontaktima s osobama koje ugrožavaju sigurnost Hrvatske, drugih država ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. U Ministarstvu ne vide ništa sporno u svemu tome.
Zakon o inspektoratu rada donesen je početkom godine, kad su uvedene sigurnosne provjere za inspektore rada. Nejasno je, međutim, zbog čega se one odnose samo na inspektore rada. Naime, sigurnosnu provjeru po zakonu ne moraju proći upravni inspektori, turistički, sanitarni, građevinski, prosvjetni, sportski inspektori te inspektori zaštite okoliša.