Po mišljenju 21 posto građana Hrvatske korupcija je u protekle dvije godine porasla, dok 51 posto građana smatra da korupcija u zadnje dvije godine stagnira dok najkorumpiranijim sektorom građani smatraju političke stranke, sudstvo i javne službenike, pokazali su rezultati Globalnog korupcijskog barometra za 2013. godinu, alata kojim Transparency International utvrđuje mišljenje građana o prisutnosti korupcije u pojedinim sferama života njihovih zemalja.
Na ljestvici od 1 (bez korupcije) do 5 (potpuna korupcija) političke stranke i sudstvo dobile su ocjenu 4.0, slijede javni službenici s ocjenom 3.9, te predstavnička tijela i zdravstvo s ocjenom 3.8. U sredini ljestvice su policija (3.5), privatni sektor (3.5) i obrazovni sustav (3.5), a najmanje korumpiranim ocijenjeni su vjerske organizacije (2.8), nevladine udruge (2.8) te vojska (2.6). Polovina građana smatra da je korupcija tijekom protekle dvije godine ostala ista, dok 29 posto građana misli da se smanjila.
Ključni rezultati na globalnoj razini uključuju:
- Davanje mita široko je rasprostranjeno: 27% ispitanika platilo je mito u posljednjih 12 mjeseci u kontaktu s javnim institucijama i službenicima.
- Javne institucije koje bi trebale štiti građane (policija i sudstvo) najsklonije su primanju mita: 31% ispitanika koji su došli u kontakt s policijom, i 24% ispitanika koji su došli u kontakt sa sudstvom prijavilo je plaćanje mita
- Vlade ne čine dovoljno u borbi protiv korupcije: većina ljudi diljem svijeta vjeruje da je njihova valda neučinkovita u borbi protiv korupcije, te da se korupcija u njihovim zemljama povećava
- Najkorumpiranije su političke stranke: Diljem svijeta političke stranke smatraju se najorumpiranijim institucijama
- Osobne veze i poznanstva igraju veliku ulogu u javnoj administraciji: Ispitanici smatraju da korupcija nije samo plaćanje mita - dapače, gotovo 2 od 3 ispitanika vjeruje da poznanstva uvelike utječu na procese u javnom sektoru
- Umjesto za javno dobro, vlade djeluju u korist privatnih interesa: 55% svih ispitanika vjeruje da su vlade vođene privatnim interesima i interesnim grupama umjesto općim dobrom.
- Ljudi su spremni djelovati: 9 od 10 ispitanika prijavilo bi korupciju, a 2/3 ispitanika od kojih je zatraženo mito odbilo je platiti.
Ispitanici su ocjenjivali i koliko uspješno vlasti u njihovoj zemlji suzbijaju korupciju. Na globalnoj razini 54 posto ispitanika smatra da vlade nisu uspješne u borbi protiv korupcije, što je u usporedbi s GCB istraživanjem 2010/11 povećanje od 7 posto. U Hrvatskoj je 19 posto građana ocijenilo aktivnosti tijela javne vlasti u suzbijanju korupcije uspješnim, 35 posto niti uspješnim niti neuspješnim, a većina građana, njih 47 posto, smatra da vlast nije uspješna u suzbijanju korupcije.
U istraživanju provedenom od rujna 2012. do ožujka 2013. godine sudjelovala je 114 270 ispitanika iz 107 zemalja svijeta, što je najviše do sada. U Hrvatskoj je terensko istraživanje provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika. Posljednji put je barometar objavljen u prosincu 2010. godine, kad su građani u Hrvatskoj najkorumpiranijim ocijenili pravosuđe (4,1) te predstavnička tijela i političke stranke (4,0). Najmanje korumpiranima ocijenjeni su vojska i vjerske organizacije (2,7).