Usklađivanje Zakona o osiguranju s postojećim zakonima uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju bio je jedan od glavnih predmeta razgovora na započetoj desetoj konferenciji ‘Dani hrvatskog osiguranja‘ u Rovinju.
Članica upravnog vijeća Hanfe Gordana Letica naglasila je važnost istog te je za 2013. godinu najavila donošenje novog Zakona o osiguranju koji će predstavljati regulatorni okvir solventnosti te obuhvaćati i obvezno licenciranje zastupnika i posrednika u osiguranju. U Hrvatskoj je 2002. godine bilo prisutno 23 osiguravajućih društava dok je 2012. taj broj neznatno porastao te ih se danas broji 27. U sektoru osiguranja bilo je 5.500 zaposlenika dok je 2012. zabilježen porast na 11.300 zaposlenika, no Letica naglašava kako se porast odnosi uglavnom na zaposlene u sektoru pribave osiguranja. - Mi u Hrvatskoj smo još uvijek bankocentrično društvo i slabo se bilježi porast životnih osiguranja - kaže Letica. Tako udio zaračunate bruto premije osiguranja u roku od 10 godina iznosi samo 2,62 posto od ukupnog bruto narodnog proizvoda. - U deset godina mi se nismo pomaknuli sa mrtve točke. Sve je to još uvijek daleko od prosjeka europskih zemalja – napominje Letica. Doduše, podsjeća kako je do 2008. godine zabilježen rast udjela životnih osiguranja, što se može djelomično zahvaliti i mirovinskoj reformi ali i podizanju svijesti građana o potrebama osiguranja. Dodaje kako definitivno presuđuje utjecaj banaka na preraspodjelu tržišnih udjela te kako je još uvijek prisutna nedovoljna financijska pismenost te svijest o potrebi osiguranja. Od 2008. godine ta je svijest ili bolje rečeno platežna moć građana pala te je od 85 posto portfelja životnih osiguranika 2012. taj postotak pao na 73 posto. To objašnjava utjecajem krize a, tvrdi, taj je pad postotka najviše vidljiv u sektoru auto kasko osiguranja koji su većinom, ukoliko su osigurani na taj način, osigurani putem leasinga ili kredita. Od 2009. godine nema novih vozila i nove premije te se događa prelijevanje portfelja između osiguratelja. Postojeći osiguranici su prestali produživati svoje kasko police ukoliko ne moraju te postoji konstantna borba među osigurateljima što rezultira dumpingom cijena. Što se tiče omjera životnih i neživotnih osiguranja to je 2002. Iznosilo 80:20 dok je 2011. taj omjer izgledao kao 75:25. Isto tako, Letica je naglasila nedovoljnu zastupljenost gotovo nepostojećih rentnih osiguranja, osiguranja od teških bolesti ili dugoročne njege. - Nikad mi nije bilo jasan vrlo mali postotak osiguranja kućanstava. Samo svako četvrto kućanstvo u Hrvatskoj je osigurano, a da ne govorimo o osiguranju od privatne odgovornosti. Obzirom da su kućanstva najveća imovina koju neka obitelj posjeduje, vidim u tom segmentu veliku priliku za daljnji rast - rekla je Letica. Liberalizacija tržišta, prema njenim riječima, može znatno promijeniti izgled osiguravateljskog sektora. - To će biti svojevrsni ispit zrelosti pa ćemo vidjeti hoćemo li u tom području nešto bolje napraviti nego je to bio slučaj s auto kaskom – zaključila je Letica. Na panelu o komplementarnosti državnog i komercijalnog zdravstvenog osiguranja govorio je i ministar zdravlja Rajko Ostojić koji je odmah naglasio kako definicija problema ne postoji čak niti na Wikipediji jer ‘nešto što je problem za jednu stranu ne mora nužno značiti problem i za nekog drugog‘. Kaže se da problem koji novac može riješiti i nije problem ali moramo biti svjesni da je vrijeme pumpanja novca u svim segmentima prošlo 2008. - Žao mi je osobno što HZZO tada nije izašao iz riznice. Da je, sad bi bila jaka osiguravateljska tvrtka u bismarckovom sustavu. Zdravstvo nije dio pravne stečevine. Ono se u cijeloj Europi razvijalo na više načina poput srednjeeuropskog, frankofonskog ili bismarckovog. Paneuropski zdravstveni sustav u Hrvatskoj? Uvjeren sam da se neće oformiti u slijedeća dva desetljeća - rekao je Ostojić. Naglasio je i činjenicu kako je 84 posto zdravstvenog osiguranja pokriveno od strane HZZO-a, 0,6 do 0,9 posto čini dopunsko osiguranje dok ostatak ide ‘iz džepa‘, tzv. pocket money. - Nevjerojatno je i neshvatljivo kako se tog segmenta tvrtke nisu jače prihvatile. To je linija manjeg otpora. Svaki Hrvat iz džepa plaća isto kao i građanin Berlina samo tamo to ide preko zdravstvenog osiguranja. Isto tako, nije fer dvostruko oporezivanje umirovljenika i to planiram do kraja mandata ukinuti. Zašto bi umirovljenici plaćali tih tri posto i nakon završetka radnog odnosa? Mislim i da je nepotrebno da HZZO ulazi u portfelj privatnog osiguranja. Ulaskom u EU, bolja konkurencija trebala bi, ipak, podići i našu kvalitetu. Činjenica je da je starenje luksuz a isti košta. Planiramo definitivno smanjenje lista čekanja i to prvenstveno zbog preklapanja - rekao je Ostojić. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Siniša Varga izjavio je kako je smanjenje doprinosa smanjilo i cijenu rada 70.000 radnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Darko Cesar, predsjednik uprave Basler osiguranja složio se kako postoji stagnacija u osiguravateljskom sektoru upravo zbog ekonomske situacije u zemlji. Nadodao je da, ukoliko ne dođe do rasta standarda, teško je očekivati promjene. Predsjednik uprave Croatia osiguranja Kristian Podrug izrazio je zadovoljstvo ministrovim obećanjima o pružanju više prilika osiguravateljima. Dodao je kako je zabilježen veliki pad dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja te kako je nužno uvesti tzv. kontrolu bolovanja odnosno smanjiti liste čekanja koje su generirane iz bolovanja.
Ministar Rajko Ostojić najavio je da će se uvesti novi sustav ocjenjivanja liječnika primarne zdravstvene zaštite po principu od jedne do pet zvjezdica, kao što je slučaj s hotelima.