Niti jedna dadilja više ne bi trebala zbog čuvanja djece završiti kod suca za prekršaje nakon što na snagu stupi novi zakon o dadiljama, piše Novilist.hr
Nacrt novog zakona, koji točno propisuje uvjete pod kojima dadilja može čuvati djecu, na javnoj je raspravi do 10. listopada. Kako u njemu stoji, stručno osposobljene dadilje mogu čuvati djecu do 14 godina, u svom stanu, poslovnom prostoru ili u stanu roditelja djeteta. Određena je i veličina grupe koju jedna dadilja može čuvati: u vlastitom će prostoru moći čuvati najviše šestero djece, među njima jedno s posebnim potrebama ili jedno mlađe od godinu dana, a ako zaposli i pomoćnu dadilju ili odgojiteljicu, grupa može narasti i do desetero djece, piše Novilist.hr.
Dadiljama koje su završile specijalizirane tečajeve omogućit će se da na temelju toga otvore obrt i započnu raditi, dok će se buduće dadilje školovati prema modelu koji osmisli Ministarstvo obrazovanja. Za one koje se unatoč novom zakonu odluče čuvati djecu na crno, predviđene su kazne i do 15 tisuća kuna.
- Očekujemo da jedinice lokalne samouprave prepoznaju potrebe građana i sufinanciraju dadilje kao i privatne vrtiće. Dadilja koja radi na crno, naplaćuje oko 1.000 kuna po djetetu, a u novom sustavu morat će naplaćivati ekonomsku cijenu čuvanja, koja se kreće od 2.000 do 2.500 kuna. To bi za mnoge mogao biti nepremostiv problem, jer nemaju sva područja istu platežnu moć – upozorava Rašić. Na području bez jaslica i vrtića, dadilja koja čuva desetero djece lokalnu bi zajednicu na račun subvencija stajala oko 10.000 kuna mjesečno, a to je daleko jeftinije rješenje od gradnje dječjeg vrtića, poručuju dadilje. Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutačno usluge čuvanja djece pruža oko 15.000 dadilja, dok ih je svega nekoliko stotina obrazovano za tu djelatnost. U Hrvatskoj udruzi dadilja upozoravaju da bi, obzirom na ove okolnosti i potrebe roditelja, trebalo osigurati prijelazno razdoblje od nekih godinu dana da se postojeće ‘dadilje na crno‘ uspiju prebaciti na novi način rada.