Njemačka središnja banka potaknula je žestoku raspravu u javnosti prijedlogom da se dob za odlazak u mirovinu pomakne na 69 godina, pri čemu su ga analitičari podržali a političari osudili u očekivanju parlamentarnih izbora u idućoj godini.
Tako je ministar gospodarstva i potpredsjednik vlade Sigmar Gabriel odmah osudio prijedlog: "Tvornički radnik, trgovac, medicinska sestra i njegovatelj reći će da je takva zamisao prava ludost i ja sa slažem s njima".
Uvredljiv prijedlog iznesen je u ovomjesečnom izvješću njemačke središnje banke, u sklopu primjedbe da "trenutno zadovoljavajuće financijsko stanje u državnim mirovinskim fondovima ne bi trebalo skrenuti pozornost sa činjenice da će biti nužno napraviti izmjene na drugim područjima kako bi se osigurala njihova održivost".
Da bi se sačuvala stabilnost mirovinskog sustava, u središnjoj banci predlažu daljnje pomicanje dobi za odlazak u mirovinu, na 69 godina od 2060. Ta je dob već pomaknuta sa sadašnjih 65 na 67 godina počevši od 2029. godine.
Trenutno očekivana životna dob u Njemačkoj iznosi 78 godina za muškarce i 83 godine za žene, uz trend rasta.
Iako Nijemci sve više odgađaju odlazak u mirovinu, trenutno većina njih efektivno prestaje raditi sa 62 godine. To znači da sve manje radnika mora financirati mirovine kroz dva desetljeća, i to u kontekstu naglog starenja populacije u najvećem europskom gospodarstvu.
U Bundesbanku su prijedlog o pomicanju dobi za odlazak u mirovinu na 69 godina iznijeli još 2009. godine. Prošlog su ga tjedna ponovo plasirali u javnost u sklopu "doprinosa raspravi" i poticaja političarima da počnu misliti i planirati na dulji rok, kazao je za agenciju AFP glasnogovornik Bundesbanka.
Političke stranke već se pripremaju za izbore u idućoj godini a očekuje se da će mirovine spadati među ključne teme predizborne kampanje. Pritom nitko u njihovim redovima ne očekuje da će glasove dobiti porukom Nijemcima da moraju raditi dvije godine dulje.
Tako Gabrielovi socijaldemokrati odlučno odbacuju zamisao o daljnjem podizanju dobi za odlazak u mirovinu. Što se tiče kršćanskih demokrata kancelarke Angele Merkel, to se pitanje uopće ne postavlja, kazao je glavni tajnik stranke, dodajući da je 67 godina prava dob za odlazak u mirovinu.
Ekonomisti su pak poduprli prijedlog središnje banke, pri čemu neki upozoravaju da je i procijenjenih 69 godina možda prerano.
Prema procjenama ekonomskog Instituta IW sa sjedištem u Koelnu, Nijemci moraju raditi do 73 godine ako žele sačuvati aktualnu razinu mirovina i mirovinskih doprinosa.
Ekonomist instituta Max Planck Alex Boersch-Supan predlaže da se dob za odlazak uz mirovinu veže uz očekivanu životnu dob. Odbijanje njemačkih političara da se pozabave pitanjem što nakon 2030. jednostavno po njemu odražava "strah od suočavanja s istinom".