Useljavanje u Njemačku u prošloj je godini bilo 20 posto više u odnosu na 2013. U prvih šest mjeseci 2014. u zemlju uselilo 667 tisuća ljudi, među kojima i 21 tisuća Hrvata
Razlog tomu je, između ostalog, što je početkom 2014. ukinuta sedmogodišnja prijelazna ograničenja EU-a za rumunjske i bugarske državljane. Od 667 tisuća pristiglih u Njemačku u lanjskom prvom polugodištu, najviše je Rumunja, 98 tisuća, piše agencija dpa. Slijede Poljaci s 96 tisuća i Bugari s 38 tisuća imigranata u Njemačku.
HRT piše da se u istom razdoblju u Njemačku uselila 21 tisuća Hrvata ili 202 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci 2013. godine.
Prema državnom zavodu za statistiku, ovo je četvrta godina za redom da raste broj useljenika u Njemačku pa su vodeći političari u zemlji počeli raspravljati o mogućoj reviziji zakona o useljavanju.
Istovremeno, u prvih šest mjeseci iz Njemačke se iselilo 427 tisuća ljudi. Podaci o useljavanju i iseljavanju blisko su povezani jer mnogi dolaze u Njemačku u potrazi za poslom ili azilom, pa za nekoliko mjeseci odlaze ako im se planovi izjalove.
Osim europskih, Njemačka je vrlo privlačna i izvan europskim useljenicima. Tako je oko 200 tisuća useljenika u Njemačku stiglo je izvan Europe. Veliki je porast zabilježen u dolasku izbjeglica iz Sirije, kojih je u prvom polugodištu prošle godine bilo 22 tisuće, što je 242 posto više nego godinu prije. Također broj tražitelja azila dosegnuo je razinu nezabilježenu od početka 90-ih godina. Prošle je godine azil zatražilo ukupno 202.834 ljudi, 60 posto više nego u 2013.