Europska središnja banka (ECB) mogla bi preuzeti veću ulogu u borbi za prevladavanje europske dužničke krize, koja se približava kritičnoj točki, i to smanjivanjem kamatnih stopa, otkupom obveznica i provedbom daljnjih mjera usmjerenih ka povećanju likvidnosti, stoji u danas objavljenom godišnjem izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o eurozoni.
MMF u tom izvješću kaže da bi ECB-u, kojem je zakonski zabranjeno da financira vlade zemalja članica eurozone, mogle biti dane funkcije ‘zajmodavca kao posljednjeg utočišta‘, slično kao što ih ima američki Fed. Time bi se pomoglo u prekidanju opasnog kruga u kojem prezadužene vlade posuđuju od banaka, čime postaju sve ranjivije na rizik povezan s tim obveznicama.Također, MMF ističe i da bi ECB mogao dodatno spustiti troškove zaduživanja, koji već jesu na rekordno niskih 0,75 posto, budući da je gospodarstvo i dalje slabo, a rizici od jačanja inflacije ionako mali.MMF predlaže da ECB, u nastojanju da pomogne prevladavanju dužničke krize u eurozoni, pokuša s kvantitativnim monetarnim popuštanjem, i to primjerice „znatnim“ kupovinama državnih obveznica zemalja članica ili nastavkom kupovina državnih obveznica zemalja eurozone koje su već posrnule pod pritiskom svojih dugova.Još jedan način da se ublaže tržišne napetosti, preporuča MMF, jest i pokretanje još jedne operacije dugoročnog refinanciranja (LTRO), kojom je ECB bankama prethodnih mjeseci u dva navrata odobrio vrlo jeftine kredite, želeći im poboljšati likvidnost.Ujedno, MMF ističe da je prioritet za eurozonu stvaranje bankarske unije, koja bi imala zajednički nadzor nad bankama, zajedničku shemu osiguranja depozita i fond za spašavanje posrnulih banaka.