Sinoć na trgu Puerta del Sol gnjev protiv spašavanja privatnih banaka, no ne i građana. Poruka jasna - Korijeni krize su u tržištima, ne u građanima.
Javni novac daje se financijskoj eliti. Zato tvrdimo da je riječ o golemoj prijevari, pljački, jer ono što trebaju učiniti jest uzeti novac bankama i preusmjeriti ga siromašnima, ističe član pokreta Ogorčeni.I u Kataloniji, nekad ekonomskom motoru zemlje, zrcali se porazna španjolska statistika - svakoga dana 159 prisilnih deložacija. Obitelji zaposjedaju nove stanove. U posjedu su iste banke koja im je oduzela prijašnje, za koje više nisu mogli plaćati kredit. Svakodnevica u zemlji u kojoj je bez posla gotovo četvrtina stanovništva, a praznih je stanova više od pet i pol milijuna.Dok god ih budu spašavali, banke i bankari činit će što god žele. Zašto vlada spašava banke, a ne pogođene obitelji, pitaju se stanovnici.Na drugom kraju Mediterana, u Grčkoj, tri su godine teških odricanja samo produbile recesiju. Štednja, bez poticanja rasta i zapošljavanja, Atenu je pretvorila u bojno polje. Polako se pokazuje da kriza nije samo grčka, nego primarno europska, a osobito pogađa zemlje juga kontinenta. Nakon Španjolske možda je na redu Italija, smatra tamošnji ekonomist.Cipar, koji za tri tjedna preuzima predsjedanje Europskom unijom, kratkoročno se spasio ruskim zajmom. Sada pregovara s Kinezima. Nikozija, od grčkih banaka i tamošnjih vjerovnika potražuje, naime, i do 5 milijardi eura više nego što iznosi ciparski BDP. Grčko napuštanje eurozone nakon izbora sljedeće nedjelje, što je vrlo izgledna mogućnost, moglo bi, dakle, obezglaviti samu Uniju. Angela Merkel prije nekoliko dana potvrdila je - svjedočimo Europi dviju brzina.