U današnjem svijetu, u kojem je informacija postala vrjednija od nafte, poduzeća su shvatila da se više ne mogu osloniti samo na podatke iz svojih izvora (baza podataka, informacijskih sustava i aplikacija). Kako bi bolje shvatila tržišne potrebe, okreću se vanjskim izvorima podataka poput društvenih mreža. Specifičnost je tih izvora u tome da sadržavaju velike količine podataka od kojih većina neće biti iskorištena u poslovnom procesu. S porastom dostupne količine podataka i razvojem geolokacijskih tehnologija stvoren je novi pojam, geopodatak, odnosno podatak koji sadržava informaciju o geografskoj lokaciji spremljen u obliku koji omogućuje upotrebu u drugim sustavima poput analitičkog softvera. Geopodacima se može pokriti cijeli spektar poslovanja: od kupaca, poslovnih partnera do odjela vašeg poduzeća ili svega ostalog u njegovoj poslovnoj mreži.
Geospacijalna analiza
Prema istraživanju ‘Poslovno odlučivanje – upotreba geospacijalnih podataka‘ koje su proveli Michael Erskine i suradnici, više od 75 posto podataka koje poduzeće posjeduje može sadržavati geopodatke, a oni se upotrebljavaju u više od 80 posto poslovnih odluka. Problem je u tome što menadžeri, analitičari i zaposlenici nisu ni svjesni postojanja tih geopodataka, stoga ih ne mogu uključiti u odlučivanje. Često se u poslovanju pitamo ‘tko, što, kad i kako‘. Poslovna inteligencija odgovara nam na ta pitanja, ali pitanje ‘gdje‘ često ostaje neodgovoreno do kraja. Stoga je potrebno primijeniti alate geospacijalne analize kako bismo izvukli informacije potrebne za odlučivanje. Takva analiza primjenjuje se u mnogo industrija i područja života.
>>>Balen: ICT sektor prema rastu izvoza i prilika može zaposliti do 50.000 ljudi
Kad gledate vremensku prognozu, prikazuje nam rezultate geospacijalne analize u kombinaciji s klimatološkim, meteorološkim i hidrografskim podacima (katkad i s pučkim poslovicama). Primjenjuje se i u poljoprivredi pri odabiru mjesta sadnje, analiziranju sastava tla i povijesti padalina; u vojsci pri planiranju vojnih manevara, operacija opskrbe i logistike; u državnoj upravi, zdravstvu – primjerice za otkrivanje žarišta nekih bolesti, pri obuzdavanju zaraznih bolesti, otkrivanja uzroka trovanja arsenom i slično. I dok se u geospacijalnoj analizi ponajviše rabe različite statističke metode poput spacijalne autokorelacije, stratificirane heterogenije i drugih za koje bi poslovna osoba morala imati završen smjer statistike na PMF-u kako bi se njima koristila, postoji i metoda geovizualiziacije.
Najpopularnije karte
Geovizualizacija je analiza geopodataka interaktivnom vizualizacijom, pri čemu se iskorištava prirodna sposobnost mozga za pronalaženje uzoraka. Dok su se naši preci njome koristili kako bi uočili divlju zvijer ili lovinu, mlađi naraštaji upotrebljavali su je da bi pronašli gdje se krije Jura na slici, a poslovni je korisnici rabe kako bi dobili nove spoznaje iz svojih podataka. Prepoznavanje uzoraka jedno je od najvažnijih područja razvoja umjetne inteligencije poput IBM-ova Watsona, koji u gomili podataka može pronaći poveznice između podataka koje poslovni ljudi nisu uočili. Kako bi brže došli do novih spoznaja, geovizualizacija projicira poslovne podatke na različite vrste karata. Najpopularnije su vrste karta mreže (prikaz mrežne opreme u mrežnom sustavu poduzeća, karta tramvajskih linija), karta toka (prikaz trgovinske razmjene između zemalja, poslovnica...), karta sa simbolima (vremenska prognoza) i kartogram (engl. choropleth, prikaz područja na karti različitim bojama). U praksi se najčešće upotrebljavaju kombinacije različitih prikaza na jednoj karti. To ima velike prednosti nad standardnim metodama vizualizacije i pogotovo nad pivoticama i listama jer je našemu mozgu lakše pronaći uzorke prikazane na karti negoli zakopane u tisućama redaka pivotica.
Ispred konkurencije
I dok se Napoleon Bonaparte koristio geovizualizacijom za predočavanje terena, odnosno položaja svojih i neprijateljskih trupa za pripremanje osvajanja Europe, u poslovnom svijetu ona se može iskoristiti za pokoravanje tržišta. Postojeći sustavi poslovne inteligencije i podaci u njima već sadržavaju neke oblike geospacijalnih podataka (npr. adrese klijenata, poštanske brojeve, općine, županije, čak i koordinate poslovnica) koji s podacima o prodaji, proizvodima, stanju skladišta, marketingu i drugim financijskim podacima mogu dati novu sliku poslovanja.
Marketing je jedno od poslovnih područja na kojima se najuspješnije može iskoristiti moć geovizualizacije.
Marketing je jedno od poslovnih područja na kojima se najuspješnije može iskoristiti moć geovizualizacije. S pomoću karata i podataka dobivenih iz kartica vjernosti mogu se vizualizirati tržište i odnos prodajnih mjesta i kupaca na pojedinome geografskom području te dobivene spoznaje iskoristiti u osmišljavanju uspješnijih promidžbenih kampanja. Ako s time još uparimo prediktivnu analitiku, možemo dobiti moćan alat za predviđanje tržišnih kretanja i tako (p)ostati korak ispred konkurencije. Katkad nije dovoljno dobiti odgovor na postavljeno pitanje, nego treba analizom smisliti nova pitanja čiji će odgovori biti ključni u poslovnom odlučivanju.
Upravljanje imovinom
Upravljanje imovinom poduzeća još je jedno od područja na kojima se uspješno primjenjuje geospacijalna analiza kako bi se dobio pregled mreže (bilo distribucije, skladišta, poslovnica bilo računalne opreme, instalacija...), nadzor i upravljanje u slučaju teškoća. Primjerice, ako je najavljeno olujno nevrijeme, temelju geopodataka može se predvidjeti njegov smjer kretanja, procijeniti štetan utjecaj i u skladu s tim prirediti timove za popravak. Također, planiranje razvoja mreže može se predočiti na karti zajedno s prediktivnim podacima i poboljšati odlučivanje o otvaranju novih poslovnica ili širenju i optimiranju distribucijske mreže. Osiguranja geovizualizacijom mogu unaprijediti svoje modele rizika. Primjerice, ako veći dio osiguranika živi na malome geografskom području uz rijeku, zbog čega postoji velika mogućnost poplave premije za te osiguranike mogu se prilagoditi kako bi se zrcalio povećani rizik.
Autor: Predrag Stojić