S početkom godine potpuno se formalizira Jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM), stvoren u svrhu ‘bezbolnog‘ saniranja ili gašenja banaka u problemima
Prvi dan nove godine obično stupaju na snagu razna nova pravila, ni Europska unija nije iznimka u tome. Najzanimljivije je, svakako, puno formaliziranje Jedinstvenoga sanacijskog mehanizma (SRM – Single Resolution Mechanism), stvorenoga u svrhu ‘bezbolnog‘ saniranja ili gašenja posrnulih banaka. Ideja rigoroznije kontrole financijskih institucija dugo se kotrljala nakon financijskog kraha 2008. po raznim briselskim hodnicima, dijelovi su ‘pušteni u promet‘ u proteklih nekoliko godina, a početkom ove SRM je potpuno stupio na snagu. Kako stoji u jednom od rijetkih priopćenja briselske administracije u blagdanskom razdoblju, SRM će pojačati otpornost financijskog sustava pravodobnim saniranjem domaćih banaka i onih s prekograničnim poslovanjem.
– Bankarska unija već ima alate potrebne za nadzor banaka unutar eurozone. Od prvog siječnja SRM će također biti na snazi, što znači da sad imamo sustav za sanaciju banaka i plaćanje njihove sanacije kako bi porezni obveznici bili zaštićeni od spašavanja banaka ako propadnu. Pogreške banaka više neće morati plaćati svi drugi – komentirao je povjerenik Europske komisije za financijsku stabilnost, financijske usluge i tržišta kapitala Jonathan Hill.
U svrhu bolje kontrole nestašnih institucija EU je uveo niz mjera radi bolje kapitaliziranosti banaka, obuhvatnog nadzora i lakšeg otkrivanja rizika.
Same pune svoj fond
Ako banke ipak naprave korak previše, SRM će se pobrinuti da se brzo eliminiraju kao problem za financijski sustav, prije svega pokrivanjem troškova koje su napravile iz fonda koji će same financirati. Najjednostavnije, SRM je polica osiguranja koju će banke plaćati za možebitno štetno poslovanje. Fond namijenjen slanju banaka palih u poslovni bezdan punit će se stupnjevito sljedećih osam godina. Mehanizam je obvezan za sve članice eurozone, a druge države članice EU mogu same odlučiti hoće li se pridružiti. Požele li biti dijelom bankarske unije, morat će prihvatiti tri elementa: nadzor banaka, SRM i EDIS (zajedničko osiguravanje depozita).
Nadnacionalni odbor
Sustav funkcionira tako da SSM (Jedinstveni nadzorni mehanizam) utvrdi posrtanje banke, na što reagira SRB (Odbor za sanaciju) koji priprema njezino demontiranje, odnosno odlučuje hoće li se i kada banka naći u SRM-u i kako će se to izvesti. Taj plan ide na odobrenje Komisiji ili, u nekim slučajevima, Vijeću, nakon čega se banka sanira putem nacionalnog tijela zaduženog za to. Odbor nadzire cijelu operaciju i može izravno intervenirati ako nacionalna tijela ne izvršavaju zadatak kako je zamišljeno.