Konferencije i edukacije
StoryEditor

Klimatska tranzicija prilika je da se banke ponovno etabliraju kao izvor financiranja kompanija

17. Svibanj 2024.
foto Shutterstock

Zelena tranzicija sve se snažnije očituje i na financijske tokove kroz pojam održivog financiranja. Sam pojam ne fokusira se isključivo na povrat na ulaganje, već obuhvaća širok raspon inicijativa čiji je cilj stvoriti bolji svijet za buduće generacije. Iz tog razloga održivo financiranje nije samo ‘zeleno‘ financiranje, već proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluka o ulaganju.

O toj sve važnijoj temi i kako će financijski sektor reagirati na Financijsko-investicijskom forumu koji će se u organizaciji Lidera održati 5. i 6. lipnja u zagrebačkom hotelu Westin govorit će i Sandra Švaljek, viceguvernerka Hrvatske narodne banke. Prema njezinim riječima, klimatska kriza i s njome povezane klimatske politike uzrokuju rastuće potrebe za velikim novim ulaganjima poslovnih subjekata, ali i ostalih dijelova gospodarstva.

Ulaganje u klimatsku otpornost

- Danas gotovo nema osobe niti poduzetnika koji ne razmatraju ulaganja u izvore energije kako bi smanjili troškove energije i vlastitu ovisnost o izvorima energije čije su cijene podložne fluktuacijama. Ulažu i u vlastitu klimatsku otpornost – odnosno otpornost njihove poslovne imovine na sve češća olujna nevremena, poplave, obilne padaline i sl. Uz to, poslovni subjekti moraju ulagati u promjene tehnologija kako bi ispunili zakonske obveze, zahtjeve poslovnih klijenata ili preferencije krajnjih potrošača. Sva ta ulaganja povezana su s iznimno velikim potrebama za financiranjem. Kako bi se ta ulaganja uopće mogla realizirati nužno je da poduzetnici imaju mogućnost financiranja, a osim toga i da to financiranje bude pod povoljnijim uvjetima, osobito u uvjetima povećanih kamatnih stopa. Održivo financiranje trebalo bi osigurati dovoljno sredstava poduzetnicima za prelazak na ugljično neutralno gospodarstvo na uredan način i u što kraćem roku - ističe Švaljek.

image

Sandra Švaljek, viceguvernerka Hrvatske narodne banke

foto Ratko Mavar

U svom predavanju na Financijsko-investicijskom forumu Švaljek će se osvrnuti na nekoliko teza. Prva je da klimatska tranzicija, pored bojazni za našu kolektivnu budućnost, nosi i brojne prilike. - Od poljoprivrede do prometa i turizma, poduzetnici potrošačima umjesto tradicionalnih mogu ponuditi proizvode koji zadovoljavaju njihove potrebe, uz znatno manji štetan utjecaj na klimu i okoliš. Oni poduzetnici koji u tome budu uspješni mogu ostvariti veliku tržišnu prednost. No, isto tako, klimatsku tranziciju vidim i kao priliku da se banke ponovno etabliraju kao izvor financiranja poslovnog sektora - poručuje viceguvernerka središnje banke

Kako dodaje, danas se sve manje poduzetnika odlučuje na financiranje kod banaka. - Oko 75 posto poduzeća koja ostvaruju preko 50 posto ukupnog prihoda uopće se ne financiraju kod banaka; financiraju se kod drugih poduzeća, na tržištu kapitala. Vraćanje nekadašnjeg značaja banaka kao izvora financiranja pritom će biti moguće samo pod uvjetom da banke također transformiraju svoje poslovne modele, na način da svojim klijentima osim financiranja pružaju i stručnu, savjetodavnu podršku - kaže Švaljek.

O održivom financiranju, ali i drugim financijskim temama relevantnim za domaće poduzetnike doznajte na Financijsko-investicijskom forumu koji će se u organizaciji Lidera održati 5. i 6. lipnja u zagrebačkom hotelu Westin. Broj sudionika je ograničen pa osigurajte svoje mjesto prethodnom prijavom.

Spremnost za preuzimanje rizika

Na pitanje hoće li banke davati prioritet održivim projektima, Švaljek kaže kako će se banke u svakom slučaju morati opredijeliti jer će ih sama regulativa i supervizorska praksa primorati da iskažu svoju spremnost za preuzimanje klimatskih i okolišnih rizika, da nauče prepoznavati te rizike kod svojih klijenata i njima upravljati. - U takvom je okviru za očekivati da bi banke mogle biti višestruko motivirane davati prioritet održivim projektima - kao prvo, financiranjem održivih projekata banke mogu privući nove klijente i ostvariti prednosti financiranja onih tržišnih segmenata koji bi mogli biti dobitnici klimatske tranzicije. Osim toga, banke će vjerojatno nastojati izbjeći ili minimizirati rizike i s njima povezane troškove kreditiranja većih emitenata, a mogle bi se susresti i s pritiskom dionika, od vlasnika preko zaposlenih do samih klijenata, koji bi od banke mogli zahtijevati prestanak financiranja subjekata i projekata koji ugrožavaju klimu i okoliš. S tim je izravno povezana briga banaka za vlastitu reputaciju u okolnostima sve većeg javnog pritiska na gospodarske subjekte koji svojim djelovanjem izravno štete okolišu i klimi - tvrdi Švaljek.

U tom kontekstu značajna je i uloga središnjih banaka. Naime, središnje banke su institucije koje po prirodi svoje uloge i zadataka moraju imati što točniju i potpuniju sliku o gospodarskom okruženju i pojavama koje na njega utječu. Zadužene su za stabilnost cijena i financijsku stabilnost koji su pod stalnim utjecajem tog okruženja i dominantnih ekonomskih i društvenih trendova, pa je dio njihovog svakodnevnog posla cjelovito informiranje i prikupljanje podataka o svemu što utječe na njihove osnovne zadaće.

- Danas ne bi bilo moguće dobro voditi monetarnu politiku i ostale politike iz domene središnjih banaka, ne uvažavajući geopolitičke napetosti, demografske promjene, digitalizaciju i klimatske promjene. O klimi i okolišu središnje su banke donedavno imale razmjerno skromna znanja. No, u manje od deset godina znatno su unaprijedile svoje razumijevanje utjecaja klime na gospodarska kretanja, osobito ona koja mogu ugroziti stabilnost cijena i dovesti do gomilanja rizika koji bi mogli uzrokovati financijske krize - navodi Sandra Švaljek.

Podizanje otpornosti

Prema njezinim riječima, središnje banke svojim regulatornim i supervizorskim djelovanjem nastoje potaknuti banke da uoče rizike povezane s klimom i okolišem i da njima upravljaju, te ih usmjeriti prema financiranju klimatske tranzicije. - Hrvatska narodna banka je u stalnom dijalogu s predstavnicima financijske industrije, gospodarstva, znanosti, obrazovanja, civilnog društva te medija. U okviru svog javnog djelovanja upozoravamo na rizike od klimatskih promjena i doprinosimo podizanju otpornosti financijskog sustava i gospodarstva na klimatsku krizu, te prelasku na ugljično neutralno gospodarstvo - poručuje viceguvernerka.

Stoga HNB u okviru svojih supervizorskih aktivnosti potiče banke da utvrde klimatske i okolišne rizike u svom portfelju, definiraju svoju sklonost preuzimanju takve vrste rizika te da njima primjereno upravljaju. - Uskoro će se od banaka zahtijevati da za klimatski i okolišni rizik povezan s njihovom imovinom izdvoje kapital u odgovarajućem iznosu. Na taj način potičemo banke da financiraju održive projekte i klijente s manjim nepovoljnim utjecajem na okoliš jer je to za njih manje rizično, a to istodobno znači i jeftinije. Osim toga, središnje banke mogu uključiti klimatske rizike u politiku upravljanja vlastitim portfeljima te na taj način pridonijeti održivosti. Hrvatska narodna banka unazad nekoliko godina sve veći dio svoj nemonetarnog portfelja, odnosno bivših deviznih pričuva, ulaže u održive vrijednosne papire – krajem 2023. oko sedam posto ukupne financijske imovine HNB-a bilo je uloženo u tzv. ESG ulaganja - zaključuje Švaljek.

21. lipanj 2024 15:47