Bačić najavio veći komunalni doprinos, gradovi traže novi model

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine priprema povećanje osnovice za obračun komunalnog doprinosa, a konačni model odabrat će nakon razgovora s predstavnicima lokalne samouprave. Najavio je to ministar Branko Bačić na panelu o cijeni građenja i komunalnom doprinosu koji je u sklopu Liderove konferencije “48 sati”održan u Zadru, na kojem se raspravljalo o sve izraženijem raskoraku između brzine stanogradnje i mogućnosti gradova da nova naselja opreme prometnicama i drugom infrastrukturom.

- Povećanje doprinosa stvorit će dodatni pritisak na cijene nekretnina, ali gradovima treba omogućiti financiranje infrastrukture koju nova gradnja zahtijeva – rekao je Bačić predstavivši četiri varijante promjene obračuna, no odluka o tome koja će biti prihvaćena još nije donesena.

Bačić je najavio razgovore s Udrugom gradova i predstavnicima općina, naglasivši da se rješenje mora usuglasiti s lokalnim vlastima, kojima je komunalni doprinos važan izvor financiranja. Otvorio je i pitanje redovitijeg usklađivanja osnovice kako bi se izbjegla duga razdoblja bez prilagodbe, nakon kojih su potrebna znatnija povećanja.

Rasprava je pokazala da problem nije samo u visini doprinosa. Iz perspektive Zadra, koji je izložen snažnom pritisku stanogradnje, jedan je od najvećih izazova činjenica da privatne investicije napreduju brže od javne infrastrukture, upozorio je gradonačelnik Zadra Šime Erlić.

Visina komunalnog doprinosa

- Dok investitori nastoje što prije završiti zgrade i vratiti uloženi kapital, grad mora proći postupke pripreme projekata, javne nabave i izgradnje prometnica te ostalih sadržaja potrebnih za funkcioniranje naselja - podsjetio je Erlić.

Posljedica je da se zgrade podižu brže nego što grad uspijeva osigurati uvjete za kvalitetan život njihovih budućih stanara. Pritom cilj lokalne uprave, kako je istaknuo, mora biti usklađivanje investicija s razvojem uređenih naselja. Komunalni doprinos jedan je od alata kojima se na taj razvoj može utjecati, ali sam po sebi ne može riješiti probleme prostornog planiranja i ograničenih provedbenih kapaciteta gradova, rečeno je na panelu.

Posebno se raspravljalo o tome koliko je postojeći sustav obračuna po zonama povezan sa stvarnim troškovima opremanja zemljišta. U središnjim, već izgrađenim dijelovima gradova doprinos je u pravilu viši, iako infrastruktura ondje već postoji, upozorio je Bačić, a istodobno se na rubnim područjima, na kojima je tek treba izgraditi, često plaća manje.

Bačić je ocijenio da povezivanje doprinosa s potrebnim ulaganjima u infrastrukturu može biti pravedniji pristup. Najavio je i pripremu novog zakonskog okvira za komunalno gospodarstvo, u kojem bi se razmotrila takva pitanja.

No promjena tog odnosa otvara novu dilemu. U raspravi je predsjednik Udruge gradova Željko Turk upozorio da bi veće opterećenje rubnih i ruralnih područja moglo otežati njihov razvoj.

- Ondje su zemljište i nekretnine jeftiniji, pa bi dodatni trošak komunalnog opremanja mogao smanjiti privlačnost ulaganja. Istodobno se i u takvim naseljima pojavljuju zgrade koje svojim dimenzijama i obilježjima odudaraju od postojeće sredine, što dodatno povećava važnost kvalitetnog planiranja – naveo je Turk.

Ministar Bačić upozorio je i na posljedice širenja gradova dok njihova središta ostaju nedovoljno iskorištena. Otvaranje novih zona stanogradnje zahtijeva velika infrastrukturna ulaganja, a uz stanove treba pravodobno planirati škole, vrtiće i druge javne sadržaje, rekao je Bačić dodavši da širenje građevinskih područja zato mora pratiti procjena svega što je budućim stanovnicima potrebno.

Dio odgovora na te izazove mogao bi biti u boljoj upotrebi prostornih podataka. U dijelu panela posvećenom geografskim informacijskim sustavima, odnosno GIS-u, Vlatko Roland iz Prehnita istaknuo je da gradovima nisu dovoljni samo softver i evidencije infrastrukture, Njihova je vrijednost, kaže, u analizama koje omogućuju procjenu različitih razvojnih i financijskih scenarija.

Urbanistički projekt

Takvi sustavi, primjerice, mogu pokazati kako bi promjena zona komunalne naknade utjecala na gradske prihode te odgovara li postojeća podjela stvarnoj opremljenosti pojedinih naselja. Dodao je da kvalitetni podaci mogu pomoći i u procjeni gdje postojeća infrastruktura može prihvatiti dodatnu gradnju, a gdje su potrebna nova ulaganja.

Za lokalne vlasti predstojeći razgovori s Ministarstvom stoga neće biti samo pregovori o visini doprinosa. Otvoreno je i pitanje kako rasporediti trošak razvoja između investitora i gradskih proračuna te kako osigurati da infrastruktura prati stanogradnju, umjesto da za njom godinama zaostaje.

Ministar je na panelu također spomenuo i urbanistički projekt koji bi trebao objediniti prostorno planiranje, okolišne postupake i izdavanje lokacijske dozvole u jedan koordinirani postupak, čime bi se trebala ubrzati priprema gradnje priuštivih stanova, škola, vrtića i bolnica. No, Uredba o urbanističkom projektu još nije donesena, a Ministarstvo ju je uputilo u javno savjetovanje koje traje do 16. studenoga. Prema Bačićevoj procjeni, urbanistički projekt bi izdavanje građevinske dozvole sa sadašnjih 16 do 17 mjeseci mogao skratiti na šest do sedam mjeseci.