Digitalizacija lokalne samouprave: Što gradovi moraju promijeniti?

Digitalizacija gradova ne počinje tehnologijom, nego ljudima, a njezin puni potencijal ostvaruje se tek kada su gradski sustavi međusobno povezani i prilagođeni stvarnim potrebama građana. To su neke od ključnih poruka okruglog stola 'Otvoreni digitalni gradovi' održanog u sklopu 18. Liderove konferencije '48 sati' u Zadru, na kojem su sudionici govorili o digitalnoj infrastrukturi, upravljanju gradovima, prometnim izazovima i otpornosti na izvanredne situacije.

Digitalna transformacija lokalne samouprave ne svodi se na uvođenje novih aplikacija i tehnologija. Njezin je cilj pojednostaviti rad gradske uprave, olakšati pristup informacijama i uslugama te omogućiti kvalitetnije upravljanje gradskim resursima. O tome su na okruglom stolu raspravljali Valentina Đurek, gradonačelnica Zaboka, Emil Nimčević, gradonačelnik Rovinja, Tomislav Marić, direktor Sektora za prodaju u OIV-u, te Vojkan Gavrilović, direktor GDi-ja.

Digitalizacija počinje ljudima, a ne tehnologijom

Grad Zabok s razvojem digitalnih rješenja krenuo je još 2005. godine, kada je započeo razvoj vlastitog sustava uredskog poslovanja. Gradonačelnica Valentina Đurek istaknula je kako je za uspješnu digitalnu transformaciju važnije pripremiti ljude na promjene nego samo uvesti novu tehnologiju.

- Glavni izvor digitalizacije su ljudi, a ne tehnologija. Važno je motivirati ljude da prihvate tehnologiju i osvijestiti im da će im ona olakšati posao - poručila je Đurek.

Zabok pritom razvija i vlastiti web GIS sustav, u kojem se evidentira gradska infrastruktura, od uličnih svjetiljki i cesta do dječjih igrališta. Takva evidencija omogućuje bolji pregled gradske imovine i učinkovitije upravljanje njome, ali i brže donošenje odluka o održavanju i budućim ulaganjima.

Đurek je naglasila i važnost suradnje s manjim jedinicama lokalne samouprave koje nemaju jednake financijske i kadrovske kapacitete za razvoj vlastitih digitalnih rješenja. U takvim projektima Zabok može preuzeti koordinacijsku ulogu i pomoći manjim općinama u organizaciji i provedbi digitalizacije.

Krajnji cilj takvih ulaganja, istaknula je, nije samo modernizacija gradske uprave, nego i ušteda vremena građana. Digitalne usluge trebale bi omogućiti jednostavniji pristup potrebnim informacijama i smanjiti potrebu za dolascima u gradske urede, pri čemu se korist digitalizacije očituje i u učinkovitijem korištenju javnih sredstava.

Rovinj digitalizacijom odgovara na pritisak turističke sezone

Za razliku od gradova koji se s digitalizacijom prvenstveno suočavaju kroz modernizaciju administracije, Rovinj se mora nositi i s izrazitim sezonskim opterećenjem infrastrukture. Gradonačelnik Emil Nimčević upozorio je da se tijekom ljetnih mjeseci broj ljudi koji borave u gradu višestruko povećava, što stvara velik pritisak na promet i druge gradske sustave.

- U ljetnim mjesecima Rovinj se suočava s velikim priljevom turista. U najopterećenijem dijelu sezone u gradu se istodobno nalazi i do šest puta više ljudi nego što ih ondje uobičajeno boravi - istaknuo je Nimčević.

Takav priljev posjetitelja posebno opterećuje prometnu infrastrukturu, zbog čega grad razvija strategiju urbane mobilnosti i uvodi digitalna rješenja za bolje upravljanje prometom. Među planiranim mjerama je praćenje broja autobusa koji ulaze u grad, uz obveznu prijavu prije ulaska putem odgovarajuće digitalne platforme. Sličan pristup primjenjuje se i na upravljanje dolascima kruzera, koji također utječu na prometne i komunalne kapacitete grada.

Nimčević je pritom naglasio da sama količina digitalnih alata nije mjerilo uspješne transformacije.

- Nije bitno koliko aplikacija imamo, nego koliko su one dobro povezane. Upravo povezanost sustava može znatno olakšati rad gradske uprave - rekao je.

Rovinj tako digitalizaciju usmjerava prema konkretnim problemima koji nastaju zbog turističke sezonalnosti, s ciljem boljeg upravljanja prometom i smanjenja opterećenja gradske infrastrukture.

Gradovi ne bi trebali sami graditi svu digitalnu infrastrukturu

O važnosti prilagodbe digitalnih rješenja potrebama pojedinog grada govorio je Tomislav Marić, direktor Sektora za prodaju u OIV-u. Prema njegovu mišljenju, gradovi bi se trebali usredotočiti na prepoznavanje i rješavanje konkretnih problema, dok bi razvoj potrebne infrastrukture trebalo organizirati tako da lokalnoj upravi ne predstavlja dodatno opterećenje.

- Naša je ideja da gradovi ne moraju ulagati u infrastrukturu, nego da se mogu baviti konkretnim problemima koje žele riješiti - istaknuo je Marić, navodeći kao primjere praćenje kvalitete zraka, komunalne sustave i upravljanje prometom.

Pritom ne postoji jedinstveno tehnološko rješenje primjenjivo na sve gradove. Svaka lokalna sredina ima specifične potrebe, pa upravo one trebaju određivati koje dijelove infrastrukture treba razvijati i unaprijediti. Marić je upozorio i na spor tempo razvoja zelenih gradova u Hrvatskoj, ističući potrebu za snažnijim povezivanjem tehnoloških mogućnosti s ciljevima održivog urbanog razvoja.

Posebno je izdvojio pitanje otpornosti gradova na kibernetičke napade, tehničke kvarove i nepredviđene prirodne događaje. U takvim okolnostima uspješnost pametnog grada ne mjeri se samo time koliko dobro njegovi sustavi funkcioniraju u redovitim uvjetima, nego i sposobnošću da nastave pružati ključne usluge tijekom krize.

- Nije mjerilo pametnog grada samo to kako sustavi rade kada sve funkcionira, nego i što se događa kada dođe do problema. Važno je da prekidi budu što kraći, da gradski servisi nastave raditi i da podaci ostanu dostupni - poručio je Marić.

Otpornost digitalne infrastrukture tako postaje jednako važna kao i njezina funkcionalnost, osobito kada o njezinu radu ovise ključne javne usluge.

Digitalni blizanci kao alat za bolje upravljanje gradovima

Na važnost povezivanja postojećih digitalnih sustava upozorio je i Vojkan Gavrilović, direktor GDi-ja, koji je istaknuo da se digitalizacija u gradovima razvija već godinama, ponajprije kroz digitalne evidencije i pojedinačne sustave. Sljedeći je korak njihovo povezivanje u funkcionalnu cjelinu koja gradskim upravama omogućuje cjelovit uvid u vlastite resurse i procese.

- Nijednom gradonačelniku nije cilj imati 20 odvojenih aplikacija i rješenja, nego jedno jedinstveno rješenje koje će povezati sve što mu je potrebno - istaknuo je Gavrilović, dodajući da je kvalitetna integracija sustava jedan od ključnih preduvjeta uspješne digitalne transformacije.

Govoreći o digitalnim blizancima gradova, objasnio je da je riječ o složenim virtualnim prikazima koji objedinjuju podatke o prostoru, infrastrukturi i funkcioniranju grada. Njihova je vrijednost u tome što omogućuju pregled postojećeg stanja, razumijevanje međusobnih odnosa unutar gradskih sustava te simulaciju mogućih promjena i njihovih posljedica.

Takvi alati mogu pomoći gradovima da prije donošenja odluka procijene različite scenarije, planiraju ulaganja i bolje razumiju kako će pojedine intervencije utjecati na funkcioniranje cijelog sustava. Pritom je važno da složena tehnologija bude predstavljena na razumljiv način, kako bi donositeljima odluka pružila konkretne informacije potrebne za upravljanje gradom.