Ovoga je tjedna cijena tog metala bila na vrhuncu od 3130 dolara po unci, a do 2030. godine mogla bi dosegnuti i sedam tisuća dolara
Hrvati su prošle godine potrošili oko 350 milijuna eura na investicijsko zlato, a ove bi godine taj iznos mogao doseći čak pola milijarde eura, procijenjeno je ovog tjedna na međunarodnoj konferenciji CroGold. Tome u korist naravno ide i činjenica da smo prošle godine u ovo doba govorili i pisali o tome kako je cijena zlata bila na vrhuncu te je iznosila čak 2500 dolara. Ovoga je tjedna cijena tog metala bila na vrhuncu od 3130 dolara po unci. Zato je direktor Centra zlata Saša Ivanović izjavio da smo daleko od kraja rasta cijena zlata za koje je procijenio da bi do 2030. godine moglo dosegnuti i sedam tisuća dolara po unci.
– Ova je godina uzbudljiva za sve nas koji se bavimo zlatom. Cijena je u godinu dana rasla 37 posto, a iza nas je najbolji kvartal u posljednjih 29 godina. Investicijsko zlato ušlo je u mainstream i sve više investitora vidi njegove prednosti – rekao je Ivanović dodajućida štediše svoj novac u ovim nesigurnim vremenima usmjeravaju u sigurna ulaganja, a tu je glavno, naravno, zlato.
– Svijet je na prekretnici; nove krize otvaraju brojna pitanja, no jedno je sigurno, a to je da zlato ostaje jamac sigurnosti i stabilnosti u nesigurnim vremenima – zaključio je Ivanović.
Upravo zato će njegova cijena nastaviti rasti, a koji su točno glavni razlozi njegova rasta u svojoj je prezentaciji na ovom skupu izdvojio generalni direktor rafinerija i kovnica plemenitih metala Argor Heraeus Jörg Endres.
Kao prvi razlog Endres je naveo potražnju središnjih banaka koje ga kontinuirano kupuju kako bi diversificirale svoj portfelj i stvorile stabilan sustav, a taj trend će se u nadolazećem razdoblju samo nastaviti. Zlato je, tvrdi, povijesno imalo iznimno dobar performans pa ne čudi da ga se skladišti za krizna vremena u središnjim bankama.
Drugi je razlog budućeg rasta cijene ovog metala očekivanje da će doći do deprecijacije dolara. To se već vidi s obzirom da je na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najnižu razinu u šest mjeseci. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kretao se jutros oko 101,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,13 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo s jučerašnjih 147,25 na 145,90 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1060 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0915 dolara.
– Vidi se jasan znak da Trump želi oslabiti američki dolar, a ako oslabi američki dolar zlato će itekako rasti – rekao je Endres.
Kao treći razlog rasta cijene zlata Endres je naveo činjenicu da je zlato ograničen resurs pa će se tu očitati osnove ponude i potražnje dok u isto vrijeme postoji šansa za geopolitičkim napetostima u zemljama koje izvoze zlato što bi također moglo povećati cijenu tog metala.
Naposlijetku, kao četvrti razlog zašto bi zlato moglo rasti je prema Endresu generacija Z odnosno činjenica da upravo najmlađe generacije vide zlato kao sigurno utočište za svoje prve investicije i to prvenstveno iz tri razloga; jer je siguran tijekom inflacije, jer je stvaran (u odnosu na kriptovalute za koje ovaj stručnjak smatra da im više nisu privlačne) te zato što ga vide kao prigodan poklon za druge.
Naravno Endres je govorio za njemačko tržište, no trendovi će se, smatra, preliti i na ostatak EU. Ako pak gledamo Hrvatsku, kako je i Ivanović rekao, vidi se porast, no prodaja još uvijek nismo dosegnuli razine kao u ostatku EU i drugim razvijenim zemljama svijeta. Ivanović je napomenuo da je to zato što je zlato postalo isplativo za ulaganje tek nakon što je Hrvatska ušla u EU kada je oslobođeno PDV-a i poreza na luksuz.
No, stvari se polako pomiču prema željenim razinama, pri čemu je samo u prvom kvartalu ove godine promet rastao za oko 70 posto, dok je u svijetu iznosio oko 50 posto.
– Hrvatska uvijek malo više raste zato što je dosta ‘mlado‘ tržište i ljudi se tek navikavaju na kupnju investicijskog zlata i štednju u njemu – rekao je Ivanović koji je napomenuo i da Hrvati kupnju zlata većinom smatraju dugoročnom investicijom putem koje žele sačuvati vrijednost novca, dok su u manjoj mjeri motivirani profitom. Prednost zlata je i što je dosta likvidno, što znači da ga se praktički može prodati isti dan te doći do gotovine.
Na kraju, Ivanović je ulaganje u zlato usporedio s ulaganjem u državne vrijednosne papire navodeći da u slučaju da građani ulože šest milijardi eura u zlato zaradili bi oko dvije milijarde eura, dok u slučaju državnih obveznica i trezorskih zapisa to iznosi oko dvjesto milijuna eura.