na današnji dan
Dan kad su umjetnine nestajale kroz prozor: hrvatski dan krađa slika
4. travnja 2026.
foto
U istom danu nestale su slike iz Vlade i 61 djelo iz Klovićevih dvora, a ukraden je i kip visok 220 cm. Donosimo top 10 krađa umjetnina
Dana 4. travnja 2003. razotkrivena je jedna od najbizarnijih krađa u suvremenoj hrvatskoj povijesti umjetnina.
Dvije bizarne krađe u istom danu
Tog 'crnog petka' policija je privela osumnjičene za krađu nekoliko slika Mencija Clementa Crnčića iz Banskih dvora. I to nije sve! Istoga dana Galerija Klovićevi dvori prijavila je da nedostaje 61 umjetničko djelo iz depoa.
To nisu počinile međunarodne bande specijalizirane za umjetničke pljačke. Počinitelji su bili iz miljea narkomana i alkoholičara, a način izvršenja bio je gotovo nevjerojatan.
Od Banskih do Klovićevih dvora
Slike su iz Vlade iznošene kroz prozor, bez da je itko primijetio. Akteri su bili Crnčićeva praunuka – koja je i ranije prodavala neka djela iz slikarove ostavštine, i njen suprug - konobar u Vladi.
Dok se još prebrojavalo što točno nedostaje iz Vlade, u Klovićevim je dvorima otkriveno da iz depoa nedostaje 61 umjetničko djelo — slike i grafike različitih autora. Porazno je što nitko nije znao da su umjetnine nestale, kada su nestale, tko je imao pristup ključevima depoa, jesu li djela ikad bila pravilno katalogizirana ni koliko je dugo sve to skupa trajalo.
Domaći kradljivci – sitni kriminalci
Dvije krađe u istome danu otkrile su sustav kojemu su umjetnine bile — slučajna smetnja u hodniku.
Dok svjetske muzeje ponekad pljačkaju profesionalne skupine koje godinama prate sigurnosne protokole, u Hrvatskoj su neke od najvećih krađa počinili narkomani i alkoholičari s pristupom prozoru ili ključu.
To nije samo društvena anegdota — nego važna dijagnoza države i njenih institucija koje nisu bile spremne čuvati svoju baštinu.
Louvreova lozinka za kraljevske dragulje
No, i prošle godine u pariškom Louvreu, u jednoj od najpoznatijih krađa kraljevskih dragulja, lozinka za videonadzor Louvrea bila je – ‘louvre’. To je univerzalna lekcija da sigurnosni sustavi nisu jaki koliko je jaka oprema, nego — koliko je jak najslabiji čovjek koji ga koristi.
Hrvatska verzija tog slabog mjesta imala je pak svoju 'lozinku' - otvoreni prozor.
Krađa vaze od milijun dolara
Taj model primijenjen je u krađi vaze od milijun dolara iz dinastije Ming, koju je s Mimarine izložbe, tada još na Gornjem gradu, ukralo troje amatera u pet sekundi koliki je bio period kad kamera ne snima.
Priča je dobila jednako bizaran medijski odjek, sve je ispalo kao aktivizam – upozoravanje na propuste u sigurnosnom sustavu. Vaza je anonimno vraćena i posljedica nije bilo.
Nestao i kip visok preko dva metra
Ukradene umjetnine najčešće se izgube na crnome tržištu, a tu se i najčešće pronalaze. No, nikad nije pronađen 'Antun Mihanović'. Kip u bronci Kuzme Kovačića visok 220 centimetara s kamenim postoljem od 170 centimetara nestao je iz parka u Omišu, i nikad nije pronađen.
Zato je odliven novi, i ponovo svečano postavljen na istome mjestu. Tko zna krasi li danas Kovačićev original nečiji vrt ili je završio na ozbiljnom crnom tržištu.
Širom otvoreni prozori državnih institucija
Globalno, legalno tržište umjetnina vrijedno je 65–70 milijardi dolara, dok se crno tržište procjenjuje na 6–10 milijardi dolara.
Hrvatska — s nedigitaliziranim i neujednačenim inventurama — bila je savršena meta.
Samo u razdoblju 1995.–2008., prema MUP-u, evidentirano je 1.165 kaznenih djela u kojima je ukradeno 3930 umjetnina.
A tko zna koliko ih je još nestalo kroz prozore raznih državnih i lokalnih institucija.
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
