Državna imovina na čekanju: prodaje rijetke, rok iz NPOO-a na vratima

Stan Hrvatske pošte u Beogradu, nedavno oglašen za prodaju po procijenjenoj vrijednosti od 240 tisuće eura, sam po sebi nije velika transakcija, ali je ponovno otvorio pitanje opsega i upravljanja neoperativnom imovinom državnih tvrtki - koliko je takve imovine uopće na raspolaganju, kako se koristi i na koji se način njome upravlja.

Naime, prije dvije godine donesene su Smjernice za aktivaciju neoperativne imovine u društvima u državnom vlasništvu, s ciljem da državne tvrtke pronađu komercijalnu upotrebu za 'mrtvi kapital', imovinu koju ne koriste za osnovno poslovanje, i time povećaju prihode. Sve tvrtke morale su do kraja 2023. godine sastaviti i Ministarstvu financija dostaviti registar neoperativne imovine te plan aktivacije imovine za sljedeće tri godine, kao i redovito izvještavati o provedenim aktivnostima.

Prema podacima Ministarstva financija, sva društva u većinskom državnom vlasništvu obuhvaćena spomenutim smjernicama dostavila su registre imovine, trogodišnje planove i godišnja izvješća o njihovoj provedbi. Ministarstvo pritom navodi da nisu utvrđene nepravilnosti, osim manjih odstupanja koja su tijekom procesa ispravljena, pri čemu za neprovođenje planova nisu predviđene sankcije. Istodobno, Ministarstvo financija nije nam dostavilo objedinjeni podatak o ukupnoj vrijednosti i obujmu neoperativne imovine kojom raspolažu državne tvrtke.

Prema podacima Ministarstva financija, 2024. godine realizirane su ukupno 174 aktivnosti aktivacije neoperativne imovine. Najveći dio odnosio se na poslovne prostore, zgrade i stanove, a dominantan oblik raspolaganja bio je zakup, koji čini više od polovice svih aktivnosti. Prodaje i prijenosi imovine bili su znatno rjeđi. Godinu prije, prema objedinjenom izvješću o poslovanju, državne tvrtke sklopile su 217 ugovora o zakupu poslovnih prostora te 120 ugovora o najmu stanova. 

Rok postoji, ali tempo još kaska

Aktivacija državne imovine dio je i obveza preuzetih u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prema jednoj od mjera NPOO-a, država se obvezala da će do drugog tromjesečja 2026. sklopiti 4500 ugovora o raspolaganju nekretninama u državnom vlasništvu. Dosadašnji rezultati upućuju na to da će za ostvarenje tog cilja biti potrebno dodatno ubrzati provedbu.

Kako bi dobili uvid u detaljnije podatake o aktivaciji imovine zatražili smo ih od državnih tvrtki, no veći dio poduzeća na novinarske upite uopće nije odgovorio.

Primjeri s terena pokazuju različite pristupe, ali i jasna ograničenja. Hrvatske ceste u razdoblju 2024.-2026. planiraju aktivaciju 96 jedinica imovine, pri čemu se najveći dio odnosi na vozila i nekretnine dane u zakup. Prihodi od najma i zakupa u 2024. godini premašili su 530 tisuća eura, dok su prihodi od prodaje nekretnina bili znatno skromniji.

Na drugom kraju spektra su Hrvatske autoceste, koje raspolažu znatno manjim obujmom neoperativne imovine - s dva stana, dva poslovna prostora i tri zemljišta. Pokušaji davanja poslovnih prostora u zakup proteklih godina nisu polučili interes tržišta, dok je za jedan prostor trenutačno pokrenut postupak prodaje. Stanovi su u pripremi za najam, a daljnja aktivacija ovisit će o rezultatima analiza i tržišnim uvjetima, što pokazuje da aktivacija ne ovisi uvijek samo o planovima, nego i o realnoj potražnji.

HŽ Cargo, s druge strane, u 2024. godini ostvario je 4,37 milijuna eura prihoda od prodaje nekretnina, uz dodatnih 582 tisuće eura od zakupa. U planu su i daljnje prodaje većih zemljišta u Pločama te na zagrebačkom Žitnjaku, čime se HŽ Cargo izdvaja kao jedna od rijetkih državnih tvrtki koje su se odlučile na značajnije smanjenje nekretninskog portfelja.

Veliki portfelji, ograničen obuhvat planova

Najveći broj nekretnina, prema podacima koje smo dobili, ima Hrvatska pošta, koja u vlasništvu i suvlasništvu raspolaže s ukupno 740 nekretnina. Važeći planovi aktivacije obuhvaćaju oko 70 objekata, uglavnom poslovne prostore. Do sada je izvan osnovne djelatnosti aktivirano 295 poslovnih prostora i 76 stanova, a prosječni mjesečni prihod od zakupa u 2024. godini iznosio je 119 tisuća eura. Prodaja stana u Beogradu zasad je jedina nekretnina Hrvatske pošte izvan Hrvatske koja je stavljena na tržište.

HŽ Infrastruktura u planovima za razdoblje 2024.–2026. ima 92 nekretnine, od kojih su do kraja 2024. aktivirane 32. Dio imovine, uključujući osam stanova u Bosni i Hercegovini, još je u postupku rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te trenutačno nije uključen u tržišnu aktivaciju.

Zakup prevladava, prodaje su iznimka

Pregled dostupnih podataka pokazuje da su državne tvrtke formalno započele proces aktivacije neoperativne imovine, ali se on u najvećoj mjeri oslanja na zakup poslovnih prostora i stanova, dok su prodaje rjeđe i selektivne. Bez sankcija, bez javno dostupnog konsolidiranog pregleda ukupne vrijednosti neaktivne imovine te uz ograničenu transparentnost pojedinih poduzeća, ostaje otvoreno pitanje hoće li se do 2026. ostvariti ciljevi postavljeni u NPOO-u.