Proizvođačke cijene opet rastu: Hrvatska prekinula tromjesečni pad

Proizvođačke cijene u europskoj industriji nastavile su rasti i u kolovozu, a glavni razlog novog ubrzanja ponovno je bila energija. U Hrvatskoj su cijene nakon tri mjeseca pada prvi put ponovno porasle, pokazali su podaci Eurostata.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni u kolovozu su porasle 1,9 posto u odnosu na srpanj, nakon rasta od 1,6 posto mjesec ranije. Isti rast od 1,9 posto zabilježen je i na razini Europske unije, gdje su cijene u srpnju bile porasle 1,4 posto.

Najveći doprinos rastu ponovno je stigao iz energetskog sektora. Cijene energije u kolovozu su porasle 5,6 posto u eurozoni i 5,5 posto u EU, dok su cijene bez energije bile više tek 0,2 posto na oba područja. To pokazuje da su cjenovni pritisci izvan energetskog sektora i dalje znatno blaži.

Cijene intermedijarnih proizvoda porasle su 0,4 posto i u eurozoni i u EU. Trajna potrošačka dobra poskupjela su 0,4 posto u eurozoni i 0,3 posto u Uniji, kapitalna dobra po 0,2 posto, a netrajna potrošačka dobra 0,1 odnosno 0,2 posto.

Hrvatska ponovno u plusu

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene u kolovozu porasle 1,7 posto u odnosu na srpanj, nešto manje od prosjeka eurozone i EU. Kolovoški rast pritom predstavlja zaokret nakon tri mjeseca pada: u svibnju su cijene pale 2,1 posto, a u lipnju i srpnju još po 0,1 posto.

Posljednji rast prije kolovoza zabilježen je u travnju, kada su proizvođačke cijene skočile 2,7 posto. Tako se nakon proljetne i ljetne nestabilnosti u kolovozu ponovno bilježi osjetniji rast.

Najviše su na mjesečnoj razini cijene porasle u Bugarskoj i Estoniji, po 3,3 posto. Slijedile su Italija s rastom od 3,1 posto i Danska s tri posto.

Godišnji rast ponovno ubrzao

Na godišnjoj razini proizvođačke cijene u eurozoni u kolovozu su bile 8,2 posto više nego godinu prije, dok su u EU porasle osam posto. U srpnju je godišnji rast iznosio 5,8 posto u eurozoni i 5,6 posto u Uniji.

Najizraženiji rast ponovno je zabilježen u energetskom sektoru, gdje su cijene bile 21 posto više u eurozoni i 20,7 posto više u EU nego u kolovozu prošle godine. Bez energije, godišnji rast bio je znatno umjereniji i iznosio 3,4 posto u eurozoni te 3,3 posto u Uniji.

Intermedijarni proizvodi poskupjeli su na godišnjoj razini 6,8 posto u eurozoni i 6,5 posto u EU, trajna potrošačka dobra 3,4 odnosno 3,2 posto, a kapitalna dobra oko 2,5 posto. Pad je zabilježen samo kod netrajnih potrošačkih dobara.

Hrvatska ispod prosjeka EU

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene u kolovozu bile 7,1 posto više nego godinu prije, nakon rasta od 5,6 posto u srpnju. Time je prekinuto tromjesečno usporavanje godišnje stope, koja je od travnja do srpnja pala s 8,1 na 5,6 posto.

Unatoč novom ubrzanju, Hrvatska je ostala ispod prosjeka eurozone od 8,2 posto i EU od osam posto.

Najsnažniji godišnji rast proizvođačkih cijena zabilježila je Irska, 17,1 posto, zatim Bugarska sa 16,8 posto i Litva s 14,6 posto. Švedska je s rastom od sedam posto bila neposredno ispod Hrvatske.

Jedina članica EU u kojoj su proizvođačke cijene bile niže nego godinu prije bio je Luksemburg, gdje su pale 7,9 posto.