Hrvatska peta u EU-u po rastu cijena nekretnina, najam također raste

Prema podacima Eurostata, kupnja stana ili kuće u Hrvatskoj je ponovno poskupjela. U drugom tromjesečju 2026. cijene stambenih nekretnina bile su 12,7 posto više nego godinu prije te 2,7 posto više nego u prethodnom tromjesečju. Prema Eurostatu, brži godišnji rast imale su samo četiri članice EU-a, Portugal, Bugarska, Litva i Slovačka.

Hrvatski godišnji rast usporio je s 15,9 posto krajem 2025. na 14,3 posto početkom 2026., pa na 12,7 posto. Tromjesečni rast pritom je smanjen s 3,3 na 2,7 posto. U trećem tromjesečju 2025. te su stope iznosile 13,3 odnosno 2,9 posto. Za kupce je presudna razlika između sporijeg poskupljenja i pada cijena, no usporavanje znači da se cijene i dalje povećavaju, samo slabijim tempom.

Velike razlike među europskim tržištima

Portugal bilježi godišnji rast od 16,5 posto, Bugarska 15,5, Litva 14,3, a Slovačka 13,6 posto. Iza Hrvatske su Španjolska i Rumunjska, obje s 12,1 posto. Slovenija je na 9,1 posto, Austrija na 5,1, a Njemačka na 0,6 posto.

Pad su zabilježile Finska, za 2,7 posto, Luksemburg, za 2,2 posto, i Francuska, za 0,8 posto. Usporedba obuhvaća nove i postojeće stambene nekretnine koje kupuju kućanstva.

Cijjene nekretnina u EU - Eurostat

Hrvatska druga po rastu najamnina prema prosjeku 2025.

Istodobno rastu i troškovi najma. U EU-u najamnine su u drugom tromjesečju bile tri posto više nego godinu prije te 0,7 posto više nego u prethodnom tromjesečju. Cijene nekretnina u istim su usporedbama porasle 4,7 i 1,2 posto.

Eurostat donosi i zasebnu usporedbu s godišnjim prosjekom 2025. Prema toj osnovici, najamnine su u Hrvatskoj povećane 22,1 posto, što je drugi najveći rast u Uniji, iza Rumunjske s 41,2 posto. Na trećem je mjestu Slovenija s 10,2 posto. Najmanje povećanje bilježe Estonija i Finska, po 0,1 posto, te Luksemburg, 1,2 posto. Rast je zabilježen u svim članicama.

U odnosu na isti godišnji prosjek, cijene nekretnina u EU-u povećane su 4,1 posto, a najamnine 2,6 posto. Nekretnine su najviše poskupjele u Bugarskoj, 14,3 posto, Portugalu, 14,2 posto, i Litvi, 12,8 posto. Pad su zabilježile Finska, 1,5 posto, i Francuska, 1,4 posto. Hrvatskih 22,1 posto odnosi se, dakle, na usporedbu s prosjekom prethodne godine, a ne s istim tromjesečjem. Taj se podatak zato ne može izravno uspoređivati s godišnjim rastom cijena nekretnina od 12,7 posto.

Potražnja raste, ponuda se sporo prilagođava

Širi kontekst nudi analiza Hrvatske udruge banaka 'Stambeno kreditiranje: trendovi i izgledi', objavljena u svibnju. Prema toj analizi, na rast cijena istodobno djeluju snažna potražnja i ograničena ponuda. Zaposlenost, plaće i povoljnije financiranje podupiru kupnju, dok povećanje ponude usporavaju troškovi gradnje, nedostatak radnika i administrativne prepreke.

HUB pritom naglašava da priuštivost nije moguće procijeniti samo prema cijeni kvadrata. Njegov pokazatelj uključuje i neto plaće te efektivne kamatne stope na stambene kredite. Prema analizi, poboljšanje dostupnosti stanovanja u velikoj će mjeri ovisiti o odnosu rasta dohodaka i cijena nekretnina, uz važnu ulogu povećanja ponude. Za kućanstvo koje tek traži svoj prvi stan sporije poskupljenje stoga donosi tek ograničeno olakšanje.