Spremnik dizela odnosi gotovo desetinu hrvatskog bruto minimalca

Punjenje spremnika od 50 litara dizela u Hrvatskoj je u rujnu stajalo 98,75 eura, odnosno 9,4 posto bruto minimalne plaće. U veljači je za istu količinu trebalo izdvojiti 74,70 eura ili 7,1 posto minimalca. Dok je minimalna bruto plaća ostala na 1050 eura, račun za spremnik dizela povećao se za 24,05 eura.

Pokazuje to usporedba Euronews Businessa, izrađena na temelju podataka Eurostata i tjednog biltena Europske komisije o cijenama naftnih derivata. Analiza obuhvaća 22 članice Europske unije i Tursku te uspoređuje cijene od 23. veljače i 21. rujna 2026., prije rata s Iranom i nakon višemjesečnog rasta cijena goriva.

Prema podacima, razlike između zemalja su velike. Spremnik dizela u Bugarskoj odnosi 15,4 posto bruto minimalca, a u Luksemburgu 3,8 posto. Takav raspon ponajprije odražava razlike u plaćama, zbog kojih i razmjerno slične cijene na crpkama stvaraju vrlo različit pritisak na kućne budžete.

Hrvatski dizel poskupio 32 posto

Prema podacima iz usporedbe, cijena litre dizela u Hrvatskoj porasla je s 1,494 eura u veljači na 1,975 eura u rujnu, odnosno za 32,2 posto. Benzin Eurosuper 95 poskupio je s 1,471 na 1,796 eura po litri, što je rast od 22,1 posto.

Spremnik od 50 litara benzina tako je u veljači stajao 73,55 eura, a u rujnu 89,80 eura. Njegov udio u bruto minimalnoj plaći povećao se sa sedam na približno 8,6 posto. Međutim,rRast cijena oba goriva u Hrvatskoj bio je manji od prosjeka EU-a. Na razini Unije prosječna cijena benzina u promatranom razdoblju porasla je za 27,8 posto, na 2,092 eura po litri, a dizela za 39,6 posto, na 2,226 eura. Poskupljenja su uslijedila nakon napada Izraela i SAD-a na Iran i poremećaja prolaska kroz Hormuški tjesnac, koji je jedan od ključnih pravaca svjetske opskrbe naftom.

Pritom usporedba koristi bruto minimalne plaće, prije poreza i doprinosa. Udio koji spremnik goriva odnosi od stvarne isplate na račun zato je veći od prikazanoga. Analiza također mjeri trošak jednog punjenja spremnika, a ne ukupnu mjesečnu potrošnju goriva.

Ista cijena dizela, različit teret za radnike

Razliku u dostupnosti goriva dobro pokazuje usporedba Hrvatske i Slovenije. U obje je zemlje u rujnu litra dizela prema korištenim podacima stajala 1,975 eura. No slovenski bruto minimalac iznosi 1482 eura, pa spremnik od 50 litara odnosi 6,7 posto te plaće, nasuprot hrvatskih 9,4 posto.

U Njemačkoj je dizel bio skuplji nego u Hrvatskoj, 2,457 eura po litri, ali je uz bruto minimalnu plaću od 2343 eura za spremnik trebalo izdvojiti 5,2 posto minimalca.

Hrvatska se prema opterećenju bruto minimalne plaće troškom dizela nalazi približno u sredini obuhvaćenih zemalja. Veći udio od hrvatskoga bilježe, među ostalima, Mađarska s 10,8 posto, Slovačka s 10,7 posto i Portugal s 10,3 posto. U Poljskoj on iznosi 9,1 posto, a u Francuskoj 6,4 posto.

Bugarski minimalac kupuje 324 litre dizela

Najveće opterećenje zabilježeno je u Bugarskoj, gdje se udio bruto minimalne plaće potreban za spremnik dizela povećao s 9,9 na 15,4 posto. Slijede Latvija s 13,9 posto, Turska s 13,8 posto i Rumunjska s 12,7 posto. Na drugom kraju ljestvice nalaze se Luksemburg i Irska, gdje spremnik dizela odnosi 3,8 odnosno 4,3 posto bruto minimalca.

Razlika je još vidljivija kada se plaća preračuna u litre goriva. Za bugarski bruto minimalac u rujnu su se mogle kupiti približno 324 litre dizela, za hrvatski oko 532 litre, a za luksemburški približno 1311 litara. Sličan je odnos kod benzina, spremnik od 50 litara u Bugarskoj odnosi 13,4 posto bruto minimalca, u Latviji 12,8 posto, a u Rumunjskoj i Turskoj po 11,5 posto. Najmanji udio bilježi Luksemburg, 3,3 posto, a slijede Irska s 4,1 posto i Belgija s 4,4 posto.

Malta je jedina zemlja u usporedbi u kojoj se cijene oba goriva između promatranih datuma nisu promijenile.

Torsten Müller, viši istraživač Europskog sindikalnog instituta, za Euronews Business objašnjava da kućanstva s nižim prihodima veći dio primanja troše na osnovne potrebe, poput stanovanja, hrane i prijevoza. Zbog toga im poskupljenja goriva ostavljaju manje prostora za prilagodbu potrošnje.

Velike razlike u opterećenju plaća ponajprije proizlaze iz razlika u minimalcima. Dizel je u Bugarskoj tek nešto jeftiniji nego u Luksemburgu, dok je bugarska minimalna plaća manja od četvrtine luksemburške. Glavna tajnica Europske konfederacije sindikata Esther Lynch upozorava da skupo gorivo može ugroziti i mogućnost odlaska na posao, osobito ondje gdje nema pouzdanoga javnog prijevoza (ili gdje štrajka prijevoznik).