EU za kavu plaća dvostruko više: Što se događa s cijenama u Hrvatskoj

Europa uvozi tek nešto više kave nego prije deset godina, ali je za nju lani platila deset milijardi eura više. Najsvježiji podaci Eurostata pokazuju da je račun za uvoz iz zemalja izvan Europske unije dosegnuo 18,7 milijardi eura, nasuprot 8,6 milijardi u 2015., s time da je uvezena količina kave porasla s 2,7 na 2,9 milijuna tona. Iza tog raskoraka stoji priča o sve skupljoj nabavi, lošim urodima i poremećajima u opskrbi, koja je veće cijene uglavnom prenijela na kupce.

Izračun iz tih podataka pokazuje da je količina povećana za približno sedam posto, a vrijednost za 117 posto. Prosječna uvozna vrijednost po kilogramu tako je porasla s oko 3,19 na 6,45 eura. To nije maloprodajna cijena niti cijena iste vrste kave kroz vrijeme, jer na prosjek utječe i sastav uvoza, ali pokazuje razmjere promjene troška nabave.

Velik skok u samo dvije godine

Koliko se račun povećao u novijem razdoblju pokazuje usporedba s Eurostatovom objavom za 2023. godinu. Tada je EU uvezao 2,7 milijuna tona kave za 10,6 milijardi eura. Usporedbom objavljenih vrijednosti proizlazi da je do 2025. račun porastao za 8,1 milijardu eura, odnosno približno 76 posto.

Još 2013. ista količina od približno 2,7 milijuna tona stajala je 7,3 milijarde eura. Europski uvoz tako je godinama ostajao na sličnoj količinskoj razini, dok je njegova vrijednost stalno rasla. Te usporedbe, međutim, same po sebi ne mjere potrošnju kave, uvoz, prerada, izvoz i promjene zaliha različite su kategorije.

Suša u Vijetnamu, previše kiše u Indoneziji

Pozadinu poskupljenja objašnjavaju poremećaji u najvećim proizvođačkim zemljama. Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu, FAO, objavila je da su svjetske cijene kave tijekom 2024. u prosjeku porasle za 38,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, ponajprije zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.

U Vijetnamu je dugotrajno suho vrijeme pridonijelo padu proizvodnje od 20 posto u sezoni 2023./2024. U Indoneziji je proizvodnja pala za 16,5 posto, nakon što su obilne kiše oštetile plodove, dok su Brazil istodobno pogodile vrućine i suša, zbog kojih su procjene uroda postupno smanjivane. Dodatni pritisak stvarali su viši troškovi pomorskog prijevoza.

Takva kombinacija problema posebno je važna za europske kupce zbog koncentracije dobave. Brazil je 2025. osiguravao 34 posto, a Vijetnam 20 posto europskog uvoza kave izvan EU-a. Slijedili su Uganda, Kolumbija i Honduras.

Skuplja sirovina ne znači isti rast cijene šalice

Rast cijena na svjetskom tržištu ne prenosi se jednakom brzinom i u jednakom postotku na potrošače. FAO je, primjerice, naveo da su potrošačke cijene kave u EU-u u prosincu 2024. bile 3,75 posto više nego godinu prije, znatno manje od tadašnjih poskupljenja na međunarodnom tržištu.

Za poslovanje pržionica i trgovaca to otvara pitanje koliko povećanje nabavnih troškova mogu apsorbirati, a koliko prenijeti na kupce. A koliko se taj pritisak osjetio u svakodnevnoj kupnji pokazuju cijene pojedinih pakiranja na hrvatskim policama. One otkrivaju velika poskupljenja tijekom 2024. i 2025., ali i razlike zbog kojih račun za istu kavu danas uvelike ovisi o trgovini i aktualnim akcijama.

Na hrvatskim policama poskupljenja veća od 50 posto

Prema usporedbi koju je N1 objavio u listopadu 2025., Franckova Jubilarna od 250 grama poskupjela je s 3,59 eura u travnju 2024. na 5,55 eura, odnosno gotovo 55 posto. Arabesca Minas iste gramaže porasla je s 3,18 na 5,49 eura, približno 73 posto. Riječ je o primjerima pojedinačnih pakiranja, a ne prosječnom rastu cijene kave u Hrvatskoj.

Aktualna ponuda ipak pokazuje da poskupljenja nisu neprekidna. Konzum početkom listopada 2026. Jubilarnu od 175 grama nudi za 4,39 eura, jednako kao u svibnju 2025., dok je pakiranje od 250 grama na posebnoj ponudi do 6. listopada dostupno za 4,49 eura. Međutim, ti primjeri ne potvrđuju opće pojeftinjenje kave na hrvatskom tržištu.