Inflacija u Hrvatskoj u prosincu ubrzala na 3,4 posto, najviša u eurozoni

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu je iznosila 3,4 posto na godišnjoj razini, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom.

 

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u prosincu 2024. stopa inflacije iznosila 3,4 posto u odnosu na prosinac 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest studeni prošle godine, porasla za 0,1 posto.

 

U listopadu je prekinut višemjesečni trend usporavanja rasta cijena na godišnjoj razini, kada je inflacija porasla za 2,2 posto, trend ubrzanja se nastavio i u studenom, s rastom za 2,8 posto, a sada i u prosincu. Sukladno današnjoj prvoj procjeni DZS-a, inflacija je u cijeloj 2024. iznosila tri posto.

 

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 5,6 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,8 posto, za energiju 1,6 posto, a industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,7 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.

 

Na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni 2024., cijene usluga su porasle za 0,6 posto, za komponente hrane, pića i duhana te energije za po 0,4 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale za 0,9 posto.

 

DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u prosincu prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. siječnja.

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,5 posto, najviše od svih zemalja članica eurozone.

 

U cijeloj eurozoni inflacija je ubrzala i u prosincu, a prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 2,4 posto. Nakon Hrvatske, najvišu inflaciju je zabilježila Belgija, 4,4 posto, Estonija, 4,1 posto, Nizozemska, 3,9 posto itd.

Inflacija je tako ubrzala i na kraju godine, treći mjesec zaredom. Trend blažeg rasta cijena prekinut je u listopadu kada su bile porasle za 2,0 posto. U studenom njihov rast ubrzao je, prema revidiranim podacima, na 2,2 posto.

Najsnažnije su u prošlom mjesecu poskupjele usluge, za četiri posto, neznatno snažnije nego u prethodnom mjesecu.

Svježa hrana bila je za 1,7 posto skuplja nego lani, utvrdili su statističari, uz osjetno blaži rast cijena nego u studenom.

Cijene energije neznatno su pak porasle u prosincu, za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec 2023. godine. U studenom bile su se smanjile za dva posto, u listopadu za 4,6 posto, a u rujnu za 6,1 posto.

Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene su u prosincu u eurozoni bile više za 2,8 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Eurostat. To znači da je stopa temeljne inflacije bila tek neznatno viša nego u studenom.

Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u prosincu porasle za 0,4 posto, nakon što su u prethodnom mjesecu bile pale za 0,3 posto.

Hrvatska uz Belgiju

Blizu je Hrvatskoj po rastu potrošačkih cijena mjerenih HICP-om u prosincu u odnosu na isti mjesec prethodne godine Belgija gdje su uvećane za 4,4 posto. Granicu od 4,0 posto premašila je, blago, i Estonija.

Daleko najblaži rast cijena u eurozoni bilježila je na kraju prošle godine Irska, gdje su uvećane za jedan posto. Slijede Italija i Luksemburg gdje su porasle za 1,4 odnosno za 1,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.