Za razvoj gradova osigurana 822 milijuna eura iz europskih fondova

Za razvoj hrvatskih gradova kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) i Urbani razvojni fond osigurana su ukupno 822 milijuna eura. Od 650 milijuna eura namijenjenih ITU-u dosad je ugovoreno nešto više od polovice, dok je iz Urbanog razvojnog fonda ugovoreno, odobreno ili u obradi 82 milijuna eura. O provedbi programa, novom Zakonu o regionalnom razvoju i idućem financijskom razdoblju Europske unije na Liderovoj konferenciji '48 sati' u Zadru govorila je Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Za iduće razdoblje očekuju se različite stope europskog sufinanciranja, ovisno o razvijenosti regije. Za Panonsku, Jadransku i Sjevernu Hrvatsku doprinos EU-a mogao bi iznositi do 85 posto, a za Grad Zagreb do 40 posto.

Iz ITU-a ugovoreno 357,62 milijuna eura

Od ukupno 650 milijuna eura raspoloživih kroz ITU mehanizam objavljeno je 105 poziva vrijednih 530,46 milijuna eura, što čini 81,61 posto alokacije. Sklopljeno je 119 ugovora vrijednih 357,62 milijuna eura, odnosno 55,02 posto ukupnog iznosa. Isplaćeno je 141,6 milijuna eura ili 21,78 posto alokacije.

Do kraja 2026. potrebno je odobriti gotovo 220 milijuna eura prema pravilu N+3, a dosad je odobreno 186,1 milijun. ITU mehanizam obuhvaća 23 grada i njihova urbana područja, odnosno 193 jedinice lokalne samouprave u kojima živi gotovo 70 posto stanovništva Hrvatske. Uključene su četiri urbane aglomeracije – Zagreb, Osijek, Rijeka i Split. Veća urbana područja obuhvaćaju Zadar, Slavonski Brod, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Pulu, Vinkovce i Veliku Goricu, a manja Koprivnicu, Vukovar, Čakovec, Požegu, Viroviticu, Krapinu, Gospić i Pazin.

Uz ITU, gradovima je na raspolaganju Urbani razvojni fond s 172 milijuna eura, namijenjen ulaganjima u javnu infrastrukturu koja povezuje javne i komercijalne sadržaje. Fond omogućuje i kapitalni rabat, odnosno otpis do 50 posto glavnice kredita. Dosad je ugovoreno 12 projekata vrijednih 69,6 milijuna eura, odobren je jedan projekt vrijedan 6,9 milijuna, a prijava od 5,5 milijuna eura nalazi se u obradi. Ukupno je riječ o 82 milijuna eura ili približno 48 posto raspoloživih sredstava. U najavi su još dva zahtjeva vrijedna 6,2 milijuna eura.

Novi Zakon o regionalnom razvoju trebao bi uskladiti strateško planiranje i unaprijediti institucionalni okvir regionalne politike, ojačati urbanu dimenziju te urediti razvoj područja s posebnim izazovima. Predviđa tri tijela: Vijeće za regionalni razvoj, Vijeće za urbani razvoj i Vijeće za lokalni razvoj, te četiri savjeta za koordinaciju regionalnih politika: za Slavoniju, Baranju i Srijem, Sjever, Središnju Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku.

Zakonom se uređuje i ustrojavanje urbanih aglomeracija te većih i manjih urbanih područja. Ciljevi su razvoj pametnih, učinkovitih i povezanih gradova, zelenih gradova i gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom.

Za novi financijski okvir EU-a predviđeno 16,8 milijardi eura

Mikuš Žigman predstavila je i Nacionalni i regionalni partnerski plan vrijedan 16,8 milijardi eura, podijeljen u pet područja: konkurentnost, koheziju i stratešku otpornost; društvenu otpornost; održivu i konkurentnu poljoprivredu i ribarstvo; upravljanje granicama i unutarnju sigurnost te uravnoteženi teritorijalni razvoj.

Posljednje područje uključuje integrirani urbani razvoj, razvoj otoka, industrijsku tranziciju hrvatskih regija i razvoj slabije razvijenih područja. Za gradove su predložene četiri početne mjere: integrirana održiva urbana regeneracija, održiva i pametna urbana mobilnost, javna poduzetnička i poslovna infrastruktura te integrirano urbano planiranje. Pristup je povezan s EU Agendom za gradove, koja gradove prepoznaje kao pokretače gospodarskog rasta, održivog razvoja i inovacija.

Prema članku 20. Uredbe o Nacionalnom i regionalnom partnerskom planu (NRPP), minimalni nacionalni doprinos procijenjenim troškovima ne smije biti niži od 15 posto za slabije razvijene regije, 40 posto za tranzicijske i 60 posto za razvijenije regije. U skladu s predstavljenim modelom, doprinos EU-a za Panonsku, Jadransku i Sjevernu Hrvatsku mogao bi iznositi do 85 posto, a za Grad Zagreb do 40 posto.

Mikuš Žigman naglasila je kako će za uspješno korištenje budućih sredstava biti ključno strateško planiranje, integrirani pristup, poticanje gospodarskog razvoja i inovacija te stvaranje održivih gradova otpornih na klimatske promjene. Gradovi će pritom obavezno morati pripremati tehnički spremne i financijski održive projekte.