Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u srpnju stopa inflacije iznosila 7,4 posto u odnosu na srpanj 2022. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest lipanj ove godine, bila viša za 0,3 posto.
Stopa inflacije na godišnjoj razini smanjila se tako osmi mjesec zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto. U prosincu rast je usporio na 13,1 posto, u siječnju je inflacija iznosila 12,7 posto, u veljači 12 posto, ožujku 10,7 posto, travnju 8,9 posto, svibnju 7,9 i u lipnju 7,6 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosila je 11,5 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 8,5 posto, za usluge 7,7 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 1,7 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj 2023., cijene u kategorijama usluga te energije porasle su za po 1,7 posto, a u kategoriji hrane, pića i duhana za 0,3 posto. Istodobno, prema prvoj procjeni, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale su za 2,1 posto.
DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u lipnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 17. kolovoza.
HNB: U nastavku godine daljnje usporavanje inflacije
U komentaru na inflaciju u srpnju 2023., Hrvatska narodna banka navodi da je godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvim procjenama DZS-a, usporila s 8,3 posto u lipnju na 8,1 posto u srpnju, što je najniža razina u proteklih 15 mjeseci.
– Pritom je smanjenje doprinosa cijena hrane (usporavanje godišnje stope rasta sa13,4 posto na 11,8 posto) i usluga (usporavanje sa 11,0 posto na 10,8 posto) uslijed statističkog učinka baznog razdoblja (manje izraženo poskupljenje u odnosu na isti mjesec prethodne godine) bilo tek dijelom poništeno povećanjem doprinosa cijena energije ukupnoj inflaciji koje odražava povećanje cijene sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu. Cijena sirove nafte u srpnju je tako nakon tri mjeseca ponovo dosegnula razinu od 80 američkih dolara za barel. Temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene energije i hrane, ubrzala se sa 9,5 posto u lipnju na 9,6 posto, pri čemu je povećanje doprinosa industrijskih proizvoda (ubrzavanje godišnjeg rasta cijena sa 7,7 posto na 7,9 posto) bilo gotovo u cijelosti poništeno smanjenjem doprinosa usluga temeljnoj inflaciji – stoji u komentaru HNB-a.
HNB navodi da na smanjenje proizvođačkih cijena intermedijarnih proizvoda te trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (uključujući i hranu), kako u Hrvatskoj tako i u europodručju, gdje je inflacija također usporila, utječu ‘niži uvozni inflatorni pritisci‘ poput cijene prirodnog plina i sirovina, uz izuzetak cijena nafte.
– Ipak, to je smanjenje u Hrvatskoj relativno blago, što se vjerojatno može povezati s domaćim inflatornim pritiscima, poglavito s tržišta rada. Rasprostranjen problem nedostatka radne snage odrazio se na rast nominalnih plaća (povezan i s nadoknađivanjem gubitka kupovne moći akumuliranog od sredine 2021,. kao i s povećanjem minimalne plaće od 1. siječnja ove godine), što osobito pojačava inflacijske pritiske u uslužnom sektoru. Povišenoj inflaciji pridonosi i visoka razina profitnih marži u uvjetima i dalje snažne potražnje za proizvodima i osobito uslugama – kažu u HNB-u.
Međutim, u nastavku godinu očekuju daljnje postupno usporavanje inflacije, koja bi se, kako smatraju u HNB-u, krajem godine mogla kretati oko 5 posto, odnosno na razini cijele 2023. u prosjeku iznositi oko 7,7 posto.
– Očekivano usporavanje inflacije temelji se na pretpostavljenom zadržavanju cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, koje su znatno niže od lanjskih, zatim nastavku ograničenja cijena administrativno reguliranih cijena energenata i ograničenja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i prognoziranom usporavanju inflacije u europodručju te povoljnom učinku baznog razdoblja, osobito zbog vrlo visoke razine cijena energenata u drugom i trećem tromjesečju protekle godine.
Ipak, rizici za ostvarenje projicirane inflacije i dalje postoje. Rizici više inflacije uključuju mogući ponovni rast inflacije energije i hrane, što je povezano s jednostranim povlačenjem iz Crnomorske Inicijative vezane uz izvoz žitarica. Veća učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta potaknuta klimatskim promjenama također bi mogla povećati inflaciju hrane. Dodatno, inflacija bi mogla biti viša i u slučaju trajnog zadržavanja inflacijskih očekivanja potrošača i poduzeća na povišenim razinama, a što bi se moglo odraziti na povećanje plaća, osobito u slučaju da profitne marže ostanu na povišenim razinama dosegnutima tijekom 2022. S druge strane, slabija potražnja, primjerice zbog snažnijeg prijenosa monetarne politike, mogla bi spustiti inflaciju u odnosu na očekivanja. Osim toga, ukupna i temeljna inflacija bi se mogle brže smanjiti u slučaju da se cijene energije i prehrambenih sirovina nastave smanjivati te da se to brže prelije na cijene drugih dobara i usluga od trenutno predviđenog – zaključuju u HNB-u.