Kako gradovi mogu potaknuti gospodarski rast, a tvrtke smanjiti rizik

Kako lokalne zajednice mogu potaknuti gospodarski rast, a poduzetnici smanjiti rizik poslovanja? Odgovor se dijelom krije u načinu na koji se porezni prihodi vraćaju u lokalni razvoj, ali i u dostupnosti pouzdanih informacija o poslovnim partnerima. Upravo su te teme bile u fokusu trećeg dana 18. Liderove konferencije '48 sati' u Zadru, na kojoj se govorilo o financijskim poticajima za razvoj lokalnih sredina i digitalnim alatima za sigurnije poslovno odlučivanje.

Porezni prihodi mogu potaknuti lokalni gospodarski rast

Općine i gradovi imaju važnu ulogu u stvaranju uvjeta za gospodarski razvoj, no njihova odgovornost često nije praćena odgovarajućim financijskim poticajima. Na to je u predavanju 'Local taxes and economic growth' upozorio Benedikt Herrmann iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC).

Unatoč velikim strukturnim reformama, mnoge regije Europske unije i dalje se suočavaju s nedostatkom održivog gospodarskog rasta. Jedan od razloga, istaknuo je Herrmann, jest nedovoljno prepoznavanje uloge lokalne samouprave. Upravo su gradovi i općine odgovorni za niz ključnih uvjeta poslovanja i kvalitete života - od prostornog planiranja i građevinskih dozvola do obrazovanja, zdravstva i provedbe propisa.

Prema Herrmannu, lokalne vlasti trebale bi imati snažniji financijski interes za rezultate koje ostvaruju. Pritom je posebno istaknuo porezne prihode povezane s produktivnošću građana i poduzeća, prije svega porez na dohodak i porez na dobit.

Model u kojem lokalne jedinice zadržavaju dio prihoda od poreza na dohodak izravno ih povezuje s gospodarskim uspjehom njihova područja. Ako ulažu u obrazovanje, razvoj vještina i kvalitetnije poslovno okruženje, mogu računati i na veće prihode. Takav sustav, prema istraživanjima predstavljenima na konferenciji, povezan je s višim BDP-om po stanovniku, većim ulaganjima u istraživanje i razvoj, većim brojem patenata te rastom radne i ukupne faktorske produktivnosti.

Zaključak je da od takvog modela mogu imati koristi i lokalne vlasti i država. Općine dobivaju konkretniji financijski poticaj za razvoj, država širu poreznu bazu i veće prihode, a gospodarstvo kvalitetniju infrastrukturu i javne usluge.

Provjera poslovnih partnera prije sklapanja posla

Dok se prvo predavanje bavilo uvjetima za dugoročniji gospodarski rast, u nastavku programa predstavljen je alat namijenjen svakodnevnom upravljanju poslovnim rizicima – platforma Fina Info.BIZ. O njezinim mogućnostima govorio je Matija Kralj iz Fine.

Polazište je jednostavno: prije sklapanja ugovora ili isporuke robe važno je znati s kim se posluje. Ima li potencijalni partner stabilno poslovanje, jesu li mu računi blokirani, tko su stvarni vlasnici i ovlaštene osobe? Odgovori na ta pitanja mogu biti presudni za procjenu rizika i donošenje poslovnih odluka.

48 sati 2026. Matija Kralj

Info.BIZ objedinjuje poslovne informacije, analitičke alate i tražilicu u jedinstvenoj platformi koja podatke prikuplja iz službenih izvora i javnih registara. Korisnicima su tako dostupni podaci iz Registra godišnjih financijskih izvještaja (RGFI), Jedinstvenog registra računa (JRR), sudskog i obrtnog registra, Registra stvarnih vlasnika, registra koncesija i upisnika založnih prava, kao i informacije o ovrhama, Zagrebačkoj burzi i pravnim propisima.

Platforma nudi i dodatne alate za procjenu boniteta, među kojima su BON1, BONPLUS i ino.BON, kao i mogućnost praćenja promjena poslovnih podataka. Uključeni su i alati povezani s Elektroničkim oglasnikom javne nabave (EOJN).

Cilj je poduzetnicima i menadžerima omogućiti da na jednom mjestu brže dođu do relevantnih informacija, izrade izvještaje i provjere poslovne partnere bez ručnog pretraživanja brojnih registara. U vremenu u kojem se poslovne odluke često donose brzo, pristup pouzdanim podacima postaje važan dio upravljanja rizicima.