Koestlin: Kako je bjelovarska tvornica keksa osnovana - triput

Dragutin Wolf osnovao je 11. studenoga 1892. malu pekaru za kruh i kolače u Bjelovaru, iz koje se razvio današnji Koestlin.

Wolf je rođen u židovskoj obitelji u Bjelovaru 1866. Desetak godina nakon pokretanja pekarskog obrta posvetio se proizvodnji proizvoda koji mogu dulje vremena stajati na polici. Novu pekaru izgradio je 1905. i u njoj je poslovao do 1914. pod nazivom Pekara Dragutina Wolfa.

Kraće se vrijeme bavio i prodajom brašna (1905. –1912.) te slastičarstvom (1913. – 1920.). Tada je sa sinovima Slavkom i Ottom 1920. osnovao Tvornicu keksa, dvopeka, biskvita i finih poslastica Dragutina Wolfa i sinova.

Od keksa do pišingera

Već sljedeće godine počinje i proizvodnja vafla (napolitanki). Sva se proizvodnja u početku obavljala ručno, no kako bi se povećali proizvodni kapaciteti, 1927. nabavljeno je 16 specijaliziranih strojeva na parni pogon koji su proizvodili Albert-kekse, kekse Nada, miješano pecivo Mixteed, napolitanke, prutiće Andrija, oblatne, torte a la Pischinger i čokoladu od lješnjaka. Upravo u to vrijeme umro je osnivač, i posao preuzimaju sinovi. 

Mađarski spas od velike krize

Tvornica je tada zapošljavala 30 radnika i nastavila je rasti do velike krize u 1932. U pokušaju da povećaju proizvodnju, braća Wolf su 1934. kontaktirala mađarsko poduzeće Koestlin iz Györa i s njim 1935. sklopila ugovor o suradnji po kojem je tvornica Wolf preuzela naziv Koestlin, a mađarska joj je tvornica dala recepture i stručnu pomoć. Ugovor je sklopljen na rok od 20 godina, nakon kojega je bjelovarska tvornica mogla zadržati naziv Koestlin bez obzira na to hoće li se suradnja nastaviti. 

Dvaput oduzeta tvornica

Godine 1942. poduzeće je konfiscirano, a vlasnici nakon progona završavaju u partizanima. Tvornica 1944. dobiva novog vlasnika pa djeluje pod nazivom Bjelovarska tvornica keksa i dvopeka Dominik Bumber Bjelovar. Nova nacionalizacija uslijedila je nakon rata, ali je zbog nestašice sirovina radila  smanjenim kapacitetom. 

Wolfov sin Otto s obitelji je 1948. preselio u Izrael, a njegovi nasljednici 2011. su nakon 14-ogodišnjeg sudskog postupka dobili pravosudnu bitku za naknadu oduzete imovine. 

Povratak Koestlina

Od 1948. tvornica je dio Gradskog prehrambenoga poduzeća (s pekarom, mlinom i poduzećem za proizvodnju mesa) koje je od 1950. nosilo naziv Gradsko industrijsko prehrambeno poduzeće, a od 1951. Bjelovarska prehrambena industrija. 

Sredinom 1953. tvornica se osamostalila i počela raditi pod nazivom Koestlin, tvornica keksa i elektromlin, a potkraj 1953. promijenila je naziv u Koestlin, tvornica keksa i dvopeka Bjelovar. 

Mepas uložio u proizvodnju i izvoz 

Počelo se popravljati i mijenjati dotrajale proizvodne pogone, a 1956. donesena je odluka o izgradnji nove tvornice. Od 1992. djeluje kao dioničko društvo. Rat je uzrokovao gubitak velikog dijela tržišta, što je utjecalo i na proizvodnju, koja je od 1991. do 2000. prepolovljena. 

Većinski udjel 2002. kupuje širokobriješki Mepas Mirka Grbešića. Umjesto da podijeli otkaze – kako su mu savjetovali konzultanti - uložio je 40 milijuna kuna u modernizaciju i proizvodnju je povećao sedam puta. Deset proizvodnih linija u pet proizvodnih procesa instaliranog kapaciteta 25.000 tona na godinu, ostvarivog radom u tri smjene omogućilo je svojevrstan bijeg iz Hrvatske, gdje su strani trgovački lanci sa svojim robnim markama dramatično srušili cijene. 

Orijentacija na proizvodnju i izvoz se isplatila. Ne samo da je Koestlin preživio, nego oko 60 posto proizvodnje plasira na strana tržišta i uvjerljivo je najviše izvozno orijentirana tvornica u segmentu keksa i čokoladnih proizvoda. 

Kontroverze oko 'rođendana'

Koestlin danas proizvodi kekse, čajna peciva, vafle, trajna slana peciva (štapiće i perece) te ekstrudirane proizvode tipa flips novom tehnologijom, koja se nije mogla ni zamisliti u vrijeme osnivanja.

No, upravo oko starosti bjelovarske "keksare" postoje zanimljive kontroverze. Hrvatska tehnička enciklopedija navodi da je Koestlin osnovan 1920., kada je nastala Tvornica keksa, dvopeka, biskvita i finih poslastica Dragutina Wolfa i sinova. U samoj tvrtki tradiciju uglavnom vežu uz 1905., kada je Wolf prešao s manufakturne na industrijsku proizvodnju. No korijeni poduzeća sežu još dublje u prošlost. Sve je počelo 11. studenoga 1892., kada je Dragutin Wolf u Bjelovaru otvorio malu pekaru za kruh i kolače iz koje će se razviti današnji Koestlin.