Ograničava se rad liječnika u privatnim klinikama, Komora ogorčena

Ministarstvo zdravstva donijelo je uputu za dopunski rad zdravstvenih radnika od Nove godine kojom se uvode novi kriteriji za rad kod privatnih poslodavaca ovisno o listama čekanja u matičnim ustanovama, pri čemu se u djelatnostima gdje se čeka duže od 120 dana dopunski rad neće odobravati.

Riječ je o uputi poslanoj bolničkim ravnateljima kojom se po prvi put precizno i mjerljivo definiraju kriteriji za odobravanje dopunskog rada zdravstvenih radnika kod drugog poslodavca ili za rad za vlastiti račun u okviru zdravstvene djelatnosti matične ustanove, priopćilo je Ministarstvo zdravstva.

Uputa stupa na snagu 1. siječnja 2026. i primjenjuje se na zdravstvene radnike koji od tog datuma zatraže suglasnost za dopunski rad. Za zdravstvene radnike koji već imaju važeću suglasnost, nova će se pravila primjenjivati u trenutku potpisivanja novog ugovora.

Dokument uvodi jasnu poveznicu između mogućnosti rada izvan matične ustanove, duljine lista čekanja i radnog učinka u javnom sustavu te se na taj način postavlja granica između prava zdravstvenih radnika na dodatni rad i odgovornosti sustava prema pacijentima.

Liste čekanja jedan od ključnih kriterija

Odobrenja za dopunski rad i nadalje se mogu izdavati isključivo na razdoblje od jedne godine, uz prethodno sklopljen ugovor koji mora jasno i nedvosmisleno sadržavati opis poslova, točno određeno radno vrijeme dopunskog rada te visinu naknade po satu. Satnica ne smije biti niža od bruto satnice prosječne plaće koju je zdravstveni radnik ostvario kod matičnog poslodavca u posljednjih šest mjeseci, a svako odstupanje od navedenih uvjeta smatra se neprihvatljivim.

Uputa detaljno razrađuje način ocjenjivanja radnog učinka, koji je ključan preduvjet za ostvarenje dopusnice. Izvršenje dijagnostičko-terapijskih postupaka promatra se u razdoblju od posljednjih 12 mjeseci. Izvršenje ispod prosjeka automatski znači neispunjavanje uvjeta za izdavanje odobrenja.

Poseban je naglasak na listama čekanja, koje postaju jedan od ključnih kriterija pri donošenju odluke o dopunskom radu.

Ako je vrijeme čekanja do 30 dana, odobrenje je moguće za sve zdravstvene radnike iz promatrane djelatnosti. Kod čekanja od 31 do 60 dana dopunski rad može se odobriti najviše 75 posto radnika, pri čekanju od 61 do 90 dana najviše 50 posto, od 91 do 120 dana najviše 25 posto radnika, dok se u djelatnostima u kojima su liste čekanja dulje od 120 dana dopunski rad ne odobrava nijednom zdravstvenom radniku.

Hrstić: Uvodimo red i odgovornost

U slučaju da zahtjev za dopunski rad podnese veći broj zdravstvenih radnika nego što je dopušteno prema utvrđenim pragovima, prednost će imati oni s većim radnim izvršenjem, bez iznimaka. Pri odlučivanju se obvezno uzimaju u obzir i evidencija radnog vremena, poštivanje organizacije rada, redovito sudjelovanje u trajnom stručnom usavršavanju kliničkih znanja i vještina, kao i nepostojanje pravomoćnih kaznenih, prekršajnih ili disciplinskih odluka povezanih s profesionalnim radom.

Predstojnici i pročelnici klinika i zavoda mogu dobiti odobrenje za dopunski rad isključivo ako to ne uzrokuje poteškoće u organizaciji rada niti dovodi do nemogućnosti osiguravanja prihvatljivog vremena za pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka.

Ravnatelji zdravstvenih ustanova, kao zakonski zastupnici i čelnici ustanova, snose odgovornost za provedbu ove upute. Obvezni su pri svakom odlučivanju koristiti kontrolnu listu koja je sastavni dio dokumenta te revidirati već izdana odobrenja u ustanovama u kojima postoje organizacijski problemi ili neprihvatljivo duge liste čekanja, o čemu su dužni izvijestiti ministricu zdravstva.

- Ovom uputom uvodimo red, mjerljivost i odgovornost u sustav dopunskog rada, uz jasnu poruku da interes pacijenata i dostupnost zdravstvene zaštite imaju apsolutni prioritet - poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić. Liječničke udruge odmah su reagirale.

Hrvatska liječnička komora (HLK) i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) ocijenile su kako upute nisu pravno obvezujuće te će unijeti nejednake kriterije u javne ustanove.

Komora: Dvojni rad zadržava liječnike 

Upute su pravno i sadržajno neprihvatljive, smatraju u HLK. Ističu kako se ne radi o obvezujućem aktu te njihova primjena ovisi o volji pojedinih ravnatelja, što nije prihvatljivo u javnom sustavu u kojem moraju vrijediti jednaka pravila za sve. Uz to, takve upute ne mogu ukinuti ili nadjačati pravilnik koji je obvezujući dokument.

HLK smatra da je postojeći Pravilnik o dopunskom radu liječnika dostatan i da već sada sadrži jasne kriterije za odobravanje dvojnog rada, kao i mehanizme za sankcioniranje mogućih zlouporaba. Prema pravilniku, liječnik može dobiti odobrenje samo ako redovito i savjesno obavlja poslove kod matičnog poslodavca, stručno se usavršava, poštuje strukovna i stegovna pravila. 

Komora pritom ističe da je pravna regulativa već predvidjela obvezu sklapanja ugovora između matične ustanove i privatne ili druge zdravstvene ustanove u kojoj se obavlja dvojni rad, uz jasno definirano radno vrijeme, opseg posla i visinu naknade.

Liječnici, ističe Komora, nemaju stvaran utjecaj na duljinu listi čekanja, koje ovise o organizaciji rada, dostupnosti opreme, kadrovskim kapacitetima i financiranju sustava te naglašava da kriterij o dopuštenih 120 dana čekanja nema uporište u stvarnoj odgovornosti pojedinog liječnika.

Dvojni rad, navode, predstavlja i jedan od mehanizama zadržavanja liječnika u javnom zdravstvu te je uobičajena praksa u većini europskih zemalja.

HUBOL: Sustav ima liste čakanja, ne liječnici

Slično stajalište iznijela je i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), koja poručuje da u javnom zdravstvenom sustavu liste čekanja nema pojedini liječnik, nego zdravstvene ustanove. Liječnici rade prema rasporedu koji im je određen.

„Kažnjavanje liječnika uskraćivanjem suglasnosti za dvojni rad zbog duljine listi čekanja predstavlja prebacivanje odgovornosti sa zdravstvene administracije na one koji sustav održavaju svojim radom“, navodi HUBOL, dodajući da su duge liste čekanja posljedica lošeg upravljanja, nedostatka kadrova, starenja stanovništva, nepostojanja obvezujućih normativa i dugogodišnjeg izostanka reformi.

Udruga upozorava i na političko imenovanje ravnatelja i upravnih vijeća, što, kako navode, često dovodi do lošeg upravljanja ustanovama i dodatno pogoršava stanje u sustavu.

Normativi kao ključni problem

I HLK i HUBOL ističu kao temeljni problem izostanak obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa. Postojeći normativi, prema njihovim ocjenama, paušalni su, neprimjenjivi u praksi i ne omogućuju ozbiljno planiranje rada niti objektivnu analizu izvršenja.

Bez toga, upozoravaju, nije moguće pratiti učinkovitost rada liječnika i zdravstvenih ustanova, niti planirati kadrovske i organizacijske potrebe sustava.

Prijedlog Ministarstva da se ispunjenje obveza procjenjuje prema prosjecima pojedinih bolnica HUBOL ocjenjuj kao duboko promašen, jer bi doveo do dodatnog opterećenja onih koji već rade više od prosjeka.

Liječničke udruge poručuju da ograničavanje ili zabrana dvojnog rada neće skratiti liste čekanja. Podsjećaju da su slične mjere u prošlosti dovele do odlaska dijela liječnika iz javnog sustava, bez pozitivnog učinka na dostupnost zdravstvene skrbi.