Pad broja OPG-ova nije drastičan, ali je ipak osjetan

Ovog tjedna u HTV-ovoj emisiji Dobro jutro Hrvatska državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Marinko Beljo spomenuo je da je u Hrvatskoj aktivno oko 160 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). No prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) na kraju prošle godine bilo ih je 109.588, što se ni približno nije podudaralo s Beljinim podatkom. Ipak, kvaka je u tzv. 'samoopskrbnim poljoprivrednim gospodarstvima' (SOPG) čiji je broj zadnjih godina rastao, dok je broj OPG-a padao.

U svom odgovoru Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je spomenulo i SOPG-ove nakon što je Lider pitao koliko je u Hrvatskoj bilo OPG-ova od 2020. do kraja 2025. Iz odgovora se vidi da broj OPG-ova zaista dosta pada zadnjih godina, primjerice, u 2020. bilo ih je 154.679, a na kraju prošle godine, kao što smo naveli, 109.588. Ali…

Broj OPG-ova u Hrvatskoj

- Na smanjenje njihovog broja utječe proces usklađivanja ranije upisanih OPG-ova s odredbama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Slijedom toga utvrđen je razlikovni okvir za fizičke osobe - poljoprivrednike. Tako se OPG-ovi upisani u Upisnik poljoprivrednika prije stupanja na snagu Zakona, i čija je ekonomska veličina manja ili jednaka iznosu od tri tisuće eura vrijednosti godišnje proizvodnje, upisuju u Upisnik poljoprivrednika kao samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva, dok se OPG-ovi čija je ekonomska veličina veća od tri tisuće eura upisuju u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava – objašnjavaju u Ministarstvu.

Pogledamo li brojke, vidimo da je 2020. SOPG-ova (veličina manja od tri tisuće eura) bilo 10.250, a lani je njihov broj porastao na 38.179. Pridodamo li tom lanjskom broju i OPG-ove (109.588), dobijemo 147.767 OPG-ova i SOPG-ova u Hrvatskoj, što je doduše značajna razlika u odnosu na ono što je rekao Beljo (160 tisuća), ali ne onako drastična kako se 'na prvu' činilo.

Broj SOPG-ova u Hrvatskoj

Pad za 10 posto

Što se tiče SOPG-ova, treba razjasniti da je riječ o obiteljskim gospodarstvima kojima nije primarni cilj tržište, već zadovoljavanje svojih potreba (samoopskrba). No, iako nisu u rangu OPG-ova za dobijanje poticaja, nisu automatski ni isključeni iz svih oblika državne i EU poticajne politike. Osim što moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednika/OPG-ova prije godine u kojoj se natječaj objavljuje, SOPG-ovi trebaju ispunjavati specifične uvjete natječaja (npr. minimalna ekonomska veličina, prihvatljivi troškovi, područje provedbe itd.). Dakle, obično ne dobivaju velika izravna plaćanja za razliku od tržišnih gospodarstava, iako mogu sudjelovati u posebnim programima i lokalnim potporama.