Pad cijena hrane je iluzija: Suše donose odgođeni udar na standard

Srpanjski podaci o inflaciji mogli bi na prvu zavarati potrošače, sugerirajući da je cjenovni udar na kućne budžete napokon stvar prošlosti. Prema najnovijem izdanju Tjednih analiza Privredne banke Zagreb (PBZ), rast cijena hrane, pića i duhana u Hrvatskoj usporio je na 0,7 posto, sa 1,8 posto zabilježenih mjesec dana ranije što je ujedno i najniža stopa još od siječnja 2021. godine.

Štoviše, statistika pokazuje rijetku anomaliju da je Hrvatska u srpnju imala nižu stopu prehrambene inflacije od prosjeka europodručja, gdje je ona iznosila 1,2 posto. Promatramo li isključivo hranu, domaće su cijene čak zabilježile pad od 0,4 posto, pogurane pojeftinjenjem prerađenih prehrambenih proizvoda drugi mjesec zaredom.

Zavaravanje cijenama

No, iza ovih naoko optimističnih brojki ne stoji strukturno ozdravljenje tržišta, već splet privremenih okolnosti. Analitičari PBZ-a, pozivajući se na procjene Oxford Economicsa, u dokumentu objašnjavaju da je trenutačno smirivanje cijena rezultat lanjske dobre žetve žitarica, viškova sirovog mlijeka koji su srušili cijene mliječnih proizvoda te privremene stabilizacije globalnih cijena kave, kakaa i energenata.

Zanimljivo je i to da izbijanje američko-iranskog rata nije izazvalo reprizu naglog cjenovnog šoka kakvom smo svjedočili nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Ako se ovakav prigušeni trend nastavi, procjenjuje se da bi prosječni rast cijena hrane u Hrvatskoj u ovoj godini mogao pasti s lanjskih 5,4 posto na ispod 2 posto. To bi ukupnu stopu inflacije u zemlji smanjilo za otprilike jedan postotni bod.

Poskupljenje energije

Ipak, za prosječnog građanina ovo nije trenutak za opuštanje jer izvješće PBZ-a jasno detektira rizike koji će neminovno doći na naplatu. Smirivanje cijena energenata moglo bi biti kratkog vijeka zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, a odgođeni učinci poskupljenja energije i umjetnih gnojiva predstavljaju ozbiljan rizik za iduće razdoblje. Još opasniji udarac stiže iz prirode jer će ovoljetni ekstremni toplinski valovi i suše neupitno će uništiti kvalitetu i prinose usjeva.

Oxford Economics procjenjuje da će klimatski ekstremi podići rast cijena hrane u europodručju za dodatni postotni bod, te da će taj udar prvo pogoditi neprerađenu hranu, dok će se na prerađene proizvode na policama trgovina preliti s odgodom od šest do devet mjeseci.

U tom istom makroekonomskom kontekstu treba promatrati i podatke o rastu primanja na koje se PBZ također osvrće. Prosječna lipanjska neto plaća isplaćena u srpnju iznosila je 1.555 eura, uz realni rast od 3,7 posto kada se uračuna srpanjska inflacija, dok je realni rast bruto plaća (2.184 eura) iznosio 4,7 posto. Iako kupovna moć formalno raste, tržište rada počinje pokazivati naznake hlađenja, jer je stopa nezaposlenosti u srpnju blago porasla na 3,4 posto, pomaknuvši se s povijesnog minimuma od 3,3 posto zabilježenog u lipnju.

Trenutačni statistički predah stoga nikako ne znači trajno pojeftinjenje potrošačke košarice. To je tek prolazno zatišje pred novu, klimatski i geopolitički uvjetovanu cjenovnu korekciju koja nas čeka u nadolazećim mjesecima, zaključuju analitičari PBZ-a.