Povratak na pet dana u uredu više nije opcija za radnike

Nakon vala nezadovoljstva radnika i štrajkova u svojim pogonima, posebice u Španjolskoj, europski proizvođač zrakoplova Airbus bio je prisiljen ublažiti svoju politiku povratka u urede.

Kako prenosi Reuters, glavni izvršni direktor Airbusa Guillaume Faury u lipnju je najavio da kompanija želi smanjiti rad od kuće s dosadašnja dva dana na samo jedan dan tjedno, odnosno obvezati zaposlenike na najmanje četiri dana prisutnosti u uredima, i to od rujna. Uprava je odluku pravdala potrebom za bržim odlučivanjem, razmjenom znanja i obukom tisuća novozaposlenih, no zaposlenici su se tomu žestoko usprotivili.

Naime, dok su se u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu održavali povremeni prosvjedi, u Španjolskoj je oko 40 posto od ukupno 14 tisuća radnika krenulo u štrajk. Intenzitet nezadovoljstva iznenadio je vodstvo kompanije, pa su menadžeri dobili naputak da zaposlenicima ipak omoguće zadržavanje postojećeg modela s dva dana rada od kuće.

Uprava je ukinula fiksni rok od rujna i prepustila definiranje konačnih rasporeda menadžerima, no iz Airbusa poručuju da im je cilj i dalje postupan povratak u urede, ali uz uvažavanje povratnih informacija zaposlenika.

Širi izazov diljem Europe

Međutim, rad od kuće u Španjolskoj nije bio jedina sporna točka. Radnici su u srpnju odbili predsporazum kojim im je ponuđen rast plaća od 12 posto do kraja 2027. uz zadržavanje dvaju dana rada na daljinu, pri čemu je protiv glasalo 49,15 posto zaposlenih. Spor se proširio i na druga radna prava, primjerice, usklađivanje plaća s inflacijom, plaćeni dopust i prijevoz, a španjolski su radnici nezadovoljni i zato što se već godinama osjećaju podređenima unutar cijele grupe. Nakon što su sindikati najavili mogućnost neograničenog štrajka krajem kolovoza, Airbus je ponovno pozvao na pregovore.

Primjer je to koji pokazuje izazov čitave europske industrije. Naime, nakon pandemije, u kojoj je zrakoplovni sektor izgubio desetke tisuća ljudi, kompanije se bore za privlačenje mladih stručnjaka, osobito generacije Z koja iznimno cijeni ravnotežu privatnog i poslovnog života. Fleksibilno radno vrijeme postalo je najvažniji adut u utrci za talentima u IT i AI sektoru, gdje su plaće često više, a rad na daljinu standard.

Hrvatska znatno ispod europskog prosjeka

Iako tvrtke diljem Europe nastoje vratiti ljude u urede, podaci pokazuju da se hibridni model čvrsto ukorijenio. Prema najnovijim podacima Eurostata za 2025. godinu, u Europskoj uniji ukupno 23,1 posto zaposlenih radi od kuće barem povremeno (devet posto uobičajeno, a 14,1 posto povremeno). Eurofoundov izvještaj potvrdio je da je rad na daljinu postao trajno obilježje europskog tržišta rada, pri čemu poslodavci najčešće nude model s dva ili tri dana rada izvan ureda. Osim toga, straživanja ECB-a pokazuju da bi čak 30 posto zaposlenika pristalo na smanjenje plaće u zamjenu za rad od kuće.

S druge strane, Hrvatska po primjeni rada na daljinu zaostaje za europskim prosjekom. U Hrvatskoj od kuće barem povremeno radi tek 14,1 posto zaposlenih (4,9 posto uobičajeno i 9,2 posto povremeno). Isto tako, razlike između država EU-a su velike. Dok u Finskoj i Irskoj uobičajeno od kuće radi oko petina radnika, u Rumunjskoj je to tek 1,3 posto.

Iako sve više poslodavaca traži povratak zaposlenika u urede, europsko tržište rada pokazuje da je potpuni povratak na petodnevni radni tjedan u uredu gotovo nemoguće provesti bez ozbiljnog otpora radnika.