Tvrtke i tržišta

Skočile cijene zlata i srebra, ulagači strahuju zbog američkog duga

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Javni dug SAD-a premašio je 40 bilijuna dolara. Zbog pada dolara i prinosa, ulagači se ponovno okreću sigurnim investicijama

Cijene zlata i srebra snažno su porasle u kolovozu, potaknute slabljenjem američkog dolara, sve većim zabrinutostima oko američkoga javnog duga i sve manjim očekivanjima da će Američka središnja banka (Fed) dodatno podizati kamatne stope. Ulagači su se zbog toga ponovno okrenuli sigurnim ulaganjima, prenosi EuroNews.

Plemeniti metali tako su postali jedan od najprofitabilnijih oblika trgovanja ovog mjeseca te su nadoknadili gubitke ranije tijekom godine. Pritom je srebro zabilježilo veći rast nego zlato.

Zlato je krajem siječnja dosegnulo povijesni rekord od 5598 dolara po unci, da bi do kraja lipnja palo na oko 3942 dolara, što je bio pad od oko 30 posto od vrhunca. Od tada se cijena zlata počela oporavljati, pri čemu se najveći dio rasta dogodio upravo u kolovozu. Trenutno se zlatom trguje po cijeni od oko 4466 dolara po unci, što je rast od 11 posto u ovom mjesecu i 3,6 posto od početka godine.

S druge strane, nakon rekordnih 121,65 dolara po unci u siječnju, cijena srebra potonula je za čak 55 posto, na oko 54,7 dolara sredinom srpnja. Od tada je srebro poraslo za oko 20 posto (većinom u kolovozu) te se njime trenutačno trguje po cijeni od oko 66 dolara po unci. Iako je ovog mjeseca srebro u plusu od 16,5 posto, od početka godine i dalje je u minusu nešto više od 7 posto.

Američki dug prvi put veći od 40 bilijuna dolara

Novi val rasta cijena plemenitih metala ubrzao se ovoga tjedna nakon što je američko Ministarstvo financija udvostručilo opseg otkupa dugoročnih obveznica (s dospijećem od 10 do 30 godina). Tako će od 9. rujna u svakom krugu otkupa uložiti najmanje četiri milijarde dolara kako bi smirilo tržište obveznica.

Ta je vijest objavljena samo nekoliko sati prije nego što su službeni podaci potvrdili da je američki nacionalni dug prvi put u povijesti prešao granicu od 40 bilijuna (40 tisuća milijardi) dolara, čak dvije godine ranije nego što je prognozirao Američki kongresni ured za proračun.

Prinosi na 30-godišnje američke obveznice dosegnuli su najvišu razinu još od 2007. godine prije nego što su blago pali nakon najave otkupa duga, a dolar je oštro oslabio. To je ponovno pokrenulo rasprave o takozvanom 'obezvrjeđivanju dolara' (engl. dollar debasement trade), teoriji da gomilanje duga s vremenom ruši povjerenje u valutu.

Osim toga, slabiji podaci o zaposlenosti i maloprodaji te niža inflacija naveli su trgovce na procjenu da Fed u rujnu ipak neće podizati kamatne stope.

Niži prinosi na obveznice čine zlato i srebro, koji sami po sebi ne nose kamatu, privlačnijima za ulaganje, dok centralne banke i investicijski fondovi (ETF-ovi) nastavljaju povećavati svoje zalihe, pokazuju podaci Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council).

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju