Svjetska banka: Hrvatskoj će do 2035. faliti 327 tisuća radnika
Po broju stanovnika Hrvatska je 2023. godine bila druga u EU po broju novih radnih dozvola, odmah iza Malte
Tijekom posljednjih deset godina Hrvatska je izgubila 400.000 stanovnika, a iseljavanje, demografski pad i ubrzano starenje stanovništva izravno su utjecali na to da domaća ekonomija ne može održati rast i funkcioniranje bez snažnog oslanjanja na uvoz strane radne snage, koje će do sredine idućeg desetljeća trebati najmanje 300.000. Zaključak je to studije Svjetske banke Iskorištavanje imigracije za prosperitet Hrvatske.
Ti podaci ocrtavaju kako je Hrvatska od iseljeničke zemlje postala druga najveća uvoznica radne snage u Europskoj uniji u odnosu na broj stanovnika. U samo deset godina, od 2013. do 2023. godine, godišnje izdavanje novih (prvih) radnih dozvola za strance poraslo je s oko 600 na 77.000. U tom je razdoblju Hrvatska iz skupine pet država s najmanje stranih radnika skočila na drugo mjesto u EU. Točnije, s 0,2 prvi put izdane radne dozvole na tisuću stanovnika na čak 20, čime je, iza Malte, postala drugi najveći uvoznik radne snage u Uniji.
