Tužba protiv Trumpa: Više od 1000 kompanija traži povrat carina

Dok se čeka presudna odluka Vrhovnog suda SAD-a, poslovni sektor, od tehnoloških divova do maloprodajnih lanaca masovno podnosi tužbe protiv savezne vlade. U igri je povrat od oko 133 milijarde dolara uplaćenih carina koje bi mogle biti proglašene nezakonitima.

Vrhovni sud SAD-a upravo se nalazi pred donošenjem jedne od najznačajnijih odluka za globalnu trgovinu u novijoj povijesti. Sud bi već u petak mogao odlučiti o sudbini carina predsjednika Donalda Trumpa, što je potaknulo lavinu tužbi korporativnog sektora koji se nada povratu dijela od desetaka milijardi dolara uplaćenih pristojbi.

Masovni odaziv nakon skepticizma sudaca

Iako su mjesecima oklijevale, kompanije su počele masovno podnositi tužbe nakon ročišta 5. studenog, na kojem su suci Vrhovnog suda izrazili snažan skepticizam prema Trumpovoj trgovinskoj politici. Trenutačno je više od 1000 korporacija uključeno u pravnu bitku, što stvara nezapamćen pritisak na Trumpovu administraciju.

Pravni spor vrti se oko Trumpovog korištenja Zakona o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA) iz 1977. godine. Ako sud presudi da je predsjednik prekoračio svoje ovlasti, otvorit će se kompleksan proces povrata sredstava. Sam Trump je putem društvenih mreža upozorio da bi prisilni povrat novca predstavljao 'nacionalnu sigurnosnu katastrofu', naglašavajući da predsjednik mora imati slobodu 'pregovaranja i trgovanja carinama'.

Tko su tužitelji?

Popis kompanija koje traže povrat novca ne izgleda ni malo bezazleno jer se radi o sve redom velikim i uglednim kompanijama. Tako su se među tužiteljima našli divovi maloprodaje Costco Wholesale Corp., J. Crew Group LLC, Dole Fresh Fruit Co., e.l.f. Cosmetics, Target i Levi’s. Iz industrije automobila tužbe dižu Toyota, Alcoa Corp., Goodyear Tire & Rubber Co., Yokohama Rubber Co., Kawasaki Heavy Industries. Zatim na popisu tužitelja je i Puma, Reebok, Tommy John, Revlon te GoPro i LONGi Green Energy Technology.

Mnoge velike korporacije su prvotno oklijevale s tužbama zbog straha od 'političkog revanšizma' Trumpove administracije. Hans Heim, izvršni direktor Ibis Cyclesa, ističe da su se mnogi bojali privlačenja pozornosti i gnjeva vlade. Njegova tvrtka, koja uvozi dijelove iz Vijetnama i Tajvana, samo je u 2025. godini platila 800 tisuća dolara carina, što je izravno utjecalo na likvidnost i investicijski potencijal. Slična je situacija i kod manjih poduzetnika. Marvina Robinson, vlasnica tvrtke B. Stuyvesant Champagne, navodi da je zbog 78 tisuća dolara carinskih troškova morala smanjiti broj zaposlenih i podići cijene boca za 2 do 7 dolara.

Prema najnovijim izvješćima, američka administracija je do sredine prosinca prikupila približno 133 milijarde dolara carina temeljem spornih izvanrednih ovlasti. Ukupni paket Trumpovih carinskih mjera prošle godine premašio je iznos od 200 milijardi dolara.

Što ako Trump izgubi?

Čak i ako Vrhovni sud proglasi carine nezakonitima, proces povrata vjerojatno neće biti automatiziran. Pravni stručnjaci predviđaju da će Vrhovni sud pitanje povrata delegirati nižim sudovima, poput Suda za međunarodnu trgovinu (US Court of International Trade). To znači da će svaka kompanija koja želi svoj novac natrag vjerojatno morati pokrenuti vlastiti sudski postupak. Administracija je već najavila da će, u slučaju poraza, pokušati ponovno uvesti carine koristeći druge pravne mehanizme, poput odredbi o nacionalnoj sigurnosti. Međutim, ti su procesi znatno složeniji i sporiji, što bi moglo kupiti vrijeme uvoznicima i stabilizirati tržište na određeni period.

Na kraju treba reći da povijesni presedan postoji, 1998. godine Vrhovni sud je ukinuo porez na održavanje luka, što je rezultiralo s oko 4 tisuće tužbi i povratom od 750 milijuna dolara.