Nakon havarije na Žutu: Prijeti li ACI-ju fragmentacija 2030.?

Njemački nautički časopis Yacht objavio je analizu o stanju u hrvatskim ACI marinama, potaknut incidentom koji se krajem lipnja dogodio u ACI marini Žut. Podsjetimo, tada se dio betonskog mola urušio u more zajedno s motornim čamcem koji je bio privezan uz njega, a u kojem su se nalazile dvije žene koje su, srećom, prošle bez ozljeda.

Kako piše Yacht, taj je događaj usmjerio pozornost nautičke javnosti na dva ključna sustavna pitanja: starost originalne infrastrukture građene još 1980-ih te činjenicu da većini ACI-jevih marina koncesije istječu 2030. godine.

Ugrožen mrežni efekt

Iako ACI redovito ulaže u održavanje, velika većina mrežnih kapaciteta izgrađena je prije više od četiri desetljeća. Zamjena i temeljita obnova masivnih građevinskih konstrukcija traže visoka kapitalna ulaganja, no dugoročno planiranje otežava pravna neizvjesnost, navodi se u tekstu.

Naime, propisi Europske unije i hrvatski zakonodavni okvir nalažu da se dodjela koncesija provodi kroz transparentne i konkurentne natječajne postupke, što znači da obnova prava upravljanja 2030. godine neće ići automatski postojećem nositelju.

Yacht ističe i specifičnost ACI-jeva poslovnog modela: riječ je o mreži od više od 20 marina u kojoj profitabilnije lokacije praktički financijski podržavaju one udaljenije i izoliranije. Ako bi se 2030. koncesije dodjeljivale pojedinačno na slobodnom tržištu, postoji rizik da privatni investitori preuzmu samo najprofitabilnije marine, dok bi manje komercijalne, ali za nautičke rute iznimno važne lokacije, mogle ostati bez potrebnih ulaganja.

Koncesije kao glavna prepreka 

Sam ACI je u svojim službenim financijskim izvješćima i strateškim dokumentima definirao upravo istek koncesija 2030. godine kao jedan od najvećih poslovnih rizika. Ograničenje roka trajanja koncesija izravno sputava obim i brzinu investicijskih ciklusa jer se ulaganja s dugim rokom povrata ne mogu opravdati u uvjetima neizvjesne budućnosti nakon 2030.

Nautički stručnjaci i njemački medij stoga zaključuju kako će nadležne institucije i regulatori pri obnavljanju koncesija morati pronaći balans između strogih pravila EU o tržišnoj utakmici i očuvanja cjelokupne nautičke mreže.