Ćorić: Građani drže 8,5 posto javnog duga, to je pozitivna vijest

Financijski nepismena osoba u današnjim okolnostima globalnih šokova, inflacije i tehnoloških promjena zapravo nema nikakvu šansu te je potpuno nemoćna, poručio je ministar financija Tomislav Ćorić na Konferenciji financijske pismenosti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Ministar je naglasio da financijska pismenost, iako znanstveno možda nije pretjerano ambiciozno područje, u praktičnom smislu predstavlja 'pretpostavku svih pretpostavki' u procesu donošenja životnih odluka. Prema njegovim riječima, pismenost nam omogućuje da percipiramo bitno od nebitnog i kreiramo smjer kojim idemo u budućnost, čime stvaramo preduvjet da taj put bude laganiji i bez previše izazova.

Govoreći o vanjskim utjecajima na koje pojedinac ne može utjecati, Ćorić je istaknuo kako su takvi šokovi danas itekako stvarni, navodeći primjer svjetskih sukoba koji kroz cijene nafte, plina i struje izravno utječu na džepove građana i njihov životni standard.

- Mi danas, ni krivi ni dužni, sjedeći ovdje, smo zapravo žrtva globalnih okolnosti. Imamo neizmjerno velik utjecaj egzogenog čimbenika na životni standard, pa samim time i na financijske odluke i financijski sustav – rekao je Ćorić na konferenciji.

Ministar smatra da je povjerenje ključni element odnosa pojedinca i države, a kao najsvježiji dokaz tog povjerenja istaknuo je izdanja državnih vrijednosnih papira. U proteklih nekoliko godina, kroz 20 izdanja trezorskih zapisa i obveznica, sudjelovalo je oko 450.000 građana koji su uložili gotovo 16 milijardi eura. Ćorić je pritom istaknuo podatak da se danas 8,5 posto ukupnog javnog duga Republike Hrvatske nalazi u rukama fizičkih osoba, što ocjenjuje kao iznimno pozitivnu vijest.

- Vjerujem da su se ostvarile okolnosti makroekonomske stabilnosti, da je čitav ovaj koncept od strane države bio optimalno komuniciran i onda samim time da su građani donoseći racionalne ekonomske odluke odlučili uložiti u vrijednosni papir države čiji su državljani – objasnio je Ćorić.

Poseban naglasak u izlaganju stavljen je na tehnološku revoluciju i uvođenje digitalnog eura. Ćorić je pojasnio da je digitalni euro, prema trenutnom stanju svijesti u europskim institucijama, neizbježna budućnost. Riječ je o digitalizaciji novca s tekućih računa koji će se moći koristiti kao zakonsko sredstvo plaćanja čak i u izvanmrežnim uvjetima, bez potrebe za internetskom vezom ili posredovanjem tradicionalnih kartičarskih kuća.

Dodatno, ministar je istaknuo kako je pandemija značajno utjecala na povećanje broja digitalnih transakcija u Hrvatskoj, čime se naš sustav počeo približavati europskom prosjeku. Ipak, unatoč tehnološkom napretku i trendovima poput tokenizacije depozita koji dolaze iz IT sfere, Ćorić je odlučno odbacio spekulacije o kraju fizičkog novca.

- Teza o ugroženosti gotovine kao koncepta koji nam osigurava potpunu anonimnost i zapravo suverenost u donošenju naših financijskih odluka neizmjerno je daleka od istine. Gotovina će još puno godina biti neizostavan dio sustava i ni na koji način ne može biti ugrožena – rekao je Ćorić.

Kao jedan od najvećih izazova novog doba Ćorić vidi asimetričnost informacija i bombardiranje poluistinama u digitalnom svijetu, zbog čega financijska pismenost postaje još važnija nego prije trideset ili pedeset godina. Institucije su, priznaje ministar, često reaktivne, dok tehnološke promjene rastu eksponencijalno, stvarajući spektar novih opasnosti poput financijskih prijevara i dezinformacija.

- Financijski nepismen pojedinac može biti talentiran, ali talent je tek mali dio ukupne priče o uspjehu. Treba vježbati, a u našem slučaju treba se financijski opismeniti – zaključio je Ćorić.

Ćorić je govorio u sklopu Konferencije financijske pismenosti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koja se održala već četvrtu godinu zaredom. Cilj je konferencije potaknuti razmjenu ideja i mišljenja te pružiti praktične preporuke za unapređenje financijske pismenosti  i izgradnju financijske sposobnosti u Republici Hrvatskoj i regiji kroz dijalog glavnih sudionika i predstavnika države,  obrazovnih institucija, financijske industrije i privatnog sektora.  Cilj je također umrežiti stručnu i širu javnost iz različitih industrija i društvenih sfera kako bi zajednički promovirali financijsku pismenost te podijelili najbolje prakse iz područja financijskog obrazovanja.