Ćorić: Hrvatska u inovacijama još uvijek zaostaje za drugima

Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan i stabilan gospodarski napredak sa stopama rasta koje su među najvišima u europodručju, unatoč izazovnom globalnom okruženju, rekao je ministar financija Tomislav Ćorić na današnjoj konferenciji Hrvatske narodne banke i Europske investicijske banke o umjetnoj inteligenciji. 

Ćorić je dodao kako inflacijski pritisci ostaju, ali tržište rada nastavlja snažno funkcionirati s nezaposlenošću na povijesno niskim razinama, dok su javne financije na putu održivosti uz kontinuirani pad udjela javnog duga u BDP-u.

– Ove pozitivne trendove prepoznale su vodeće rejting agencije, što je kulminiralo S&P-ovom nadogradnjom državnog kreditnog rejtinga na razinu A sa stabilnim izgledima. To potvrđuje otpornost domaćeg gospodarstva, kontinuitet reformi te prednosti članstva u europodručju i napretka prema OECD-u – rekao je Ćorić.

Ministar je naglasio da je Hrvatska među najuspješnijim državama u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ključni partner u tom procesu je Europska investicijska banka koja je od ulaska Hrvatske u EU financirala više od sto projekata ukupne vrijednosti veće od osam milijardi eura. Iako hrvatske tvrtke pokazuju snažne investicijske namjere, često iznad prosjeka EU-a, ulaganja u inovacije i digitalne tehnologije još uvijek zaostaju za naprednijim gospodarstvima. Strategija stoga, tvrdi Ćorić, ostaje usmjerena na razvoj tržišta kapitala, posebno pristup rizičnom kapitalu, kako bi se osigurali izvori financiranja za tvrtke visokog rasta i izgradilo gospodarstvo spremno za umjetnu inteligenciju.

Tri stupa transformacije

Govoreći o umjetnoj inteligenciji guverner HNB-a Boris Vujčić upozorio je da ona nije tek još jedan tehnološki trend već moćna tehnologija opće namjene s potencijalom da transformira čitave industrije, način donošenja odluka i stvaranja vrijednosti. Za Hrvatsku je poruka jasna: trend se ne smije propustiti, no transformacija zahtijeva više od samog usvajanja novih alata. Najveći dobici od AI-a ne dolaze od jednostavnog dodavanja tehnologije postojećim procesima, već od njihovog potpunog preispitivanja i redizajniranja.

Guverner je identificirao tri ključna stupa transformacije: financije, vještine i politike. Budući da za AI ulaganja tradicionalni modeli financiranja nisu uvijek prilagođeni  institucije poput EIB-a moraju igrati ulogu u smanjenju rizika i privlačenju privatnog kapitala. S druge strane, vještine su presudne. Bez ljudi koji znaju implementirati AI, tehnologija ostaje neiskorištena.

Vujčić je ilustrirao produktivnost AI-a primjerom menadžera koji je samostalno, bez konzultanata, izradio kompleksnu analizu podataka koristeći alate umjetne inteligencije. Uz vještine, neophodno je i predvidljivo političko okruženje s jasnim pravilima i poticajima, uz istovremeno upravljanje rizicima poput tehnoloških točaka kvara i implikacija na tržište rada. Guverner je na kraju otkrio da je i njegov govor pripremljen u suradnji s umjetnom inteligencijom radi uštede vremena.

Do 80 milijardi eura za tehnološke prvake

Potpredsjednik Europske investicijske banke i bivši ministar financija Marko Primorac upozorio je da je Hrvatska prošla golemu transformaciju od zemlje s makroekonomskim neravnotežama do članstva u ključnim integracijama, no sada se suočava s izazovom globalne konkurentnosti. Europa trenutno zaostaje jer, kako je rekao, svega četiri od petnaest vodećih svjetskih tehnoloških tvrtki su europske, što izravno ugrožava njezinu sposobnost da oblikuje vlastitu tehnološku budućnost u jeku golemog ulaganja SAD-a i Kine.

AI već sada pokreće rast produktivnosti u EU, ali generativna umjetna inteligencija dramatično povećava potrebe za ulaganjima u inovacije, podatkovnu infrastrukturu i energetiku. Primorac je naglasio opasan trend u kojem inovatori s vrhunskim idejama napuštaju Hrvatsku i sele u financijska središta poput Velike Britanije ili SAD-a isključivo u potrazi za kapitalom za širenje (engl. scale-up).

Kako bi se to spriječilo, Grupa EIB-a pokreće inicijative poput TechEU i proširenja Inicijative za europske tehnološke prvake s ciljem mobilizacije do 80 milijardi eura. Hrvatska ima snažne temelje u vidu inženjera i konkurentnog softverskog sektora, no sustavno usvajanje AI-a u tvrtkama i dalje kaska. Zatvaranje tog jaza zahtijeva dublja europska tržišta kapitala i snažnu vezu između istraživanja, države i privatnog sektora kako bi se osigurao održiv, AI-om vođen rast.

Svaka peta tvrtka koristi AI

Nakon uvodnih govora je Debora Revoltella, glavna ekonomistica Grupe EIB-a, prezentirala najnovije nalaze EIB-ove ankete o ulaganjima iz 2025. za Hrvatsku, zajedno sa zaključcima o politikama iz Izvješća EIB-a o ulaganjima u razdoblju od 2025. do 2026., koji zajedno pružaju sveobuhvatnu procjenu uvođenja umjetne inteligencije među hrvatskim poduzećima.

Prema njenim riječima, anketa je pokazala da hrvatska poduzeća i dalje ulažu po visokoj stopi, pri čemu ulaže 89 posto poduzeća, što je neznatno iznad prosjeka EU-a. Međutim, samo se otprilike svako peto poduzeće sustavno koristi generativnom umjetnom inteligencijom, znatno ispod prosjeka EU-a, a upotreba je i dalje uglavnom ograničena na interne procese. Time se naglašava znatan neiskorišteni potencijal za rast produktivnosti.

- Hrvatska se može nadovezati na svoje snažne inženjerske vještine kako bi ubrzala uvođenje umjetne inteligencije. Uspjeh će biti ključan za poticanje produktivnosti, prelazak na aktivnosti s većom dodanom vrijednošću i jačanje integracije u europske i globalne lance vrijednosti, podupiranje održivog otvaranja radnih mjesta i dugoročnog rasta dohotka za Hrvate - rekla je glavna ekonomistica Grupe EIB-a.

Napomenula je i kako, prema najnovijem izvješću EIB-a o ulaganjima za razdoblje od 2025. do 2026., paket instrumenata za rješenja uključuje dovršetak unutarnjeg tržišta EU-a radi pružanja poslovnih prilika i otpornosti stvaranjem unije štednje i ulaganja kako bi se povećalo i pojednostavnilo paneuropsko financiranje, posebno za financiranje rasta i unaprjeđenje transformacije energetskog tržišta te iskorištavanje potencijala umjetne inteligencije. Naposljetku, u izvješću se predlaže razvoj poslovnog okružja i zajedničko ulaganje u vještine: smanjenje birokracije kako bi se smanjili troškovi poduzeća i ubrzala digitalizacija, dok su ulaganja u vještine istodobno ključni pokretači digitalizacije.

EU puca sama sebi u stopalo

Nakon prezentacije EIB-ove ekonomistice održan je i panel posvećenom umjetnoj inteligenciji i njezinu utjecaju na domaće tržište. Na panelu su sudjelovali Daniel Beck, viši voditelj odjela Scale-Up Funds u Europskom investicijskom fondu, Maja Vitaljić, ravnateljica Uprave za digitalno gospodarstvo u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Davor Aničić, predsjednik Uprave i suosnivač Velebit AI-a te član Upravnog odbora Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju i Siniša Đuranović, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma.

Daniel Beck iz EIF-a otvorio je raspravu naglašavanjem kritičnog problema financiranja. Prema njegovim riječima, inovativne AI kompanije često ne mogu računati na tradicionalne bankarske izvore, što ih prisiljava na traženje alternativnog, privatnog kapitala.

– Najveći jaz koji vidimo u Hrvatskoj i regiji CEE upravo je financiranje razvoja AI-a – istaknuo je Beck, dodajući kako je suradnja s privatnim kapitalom nužna za postizanje šireg usvajanja tehnologije.

Vitaljić se fokusirala se na ulogu države u stvaranju sigurnog okruženja za inovacije. Najavila je finalizaciju novog zakonskog okvira u nadolazećim tjednima, istaknuvši da je u proces uključeno preko 120 stručnjaka.

– Naš je cilj uspostaviti AI regulatorne 'sandboxove' kako bismo omogućili inovacije u sigurnom okruženju – pojasnila je Vitaljić. Posebno je upozorila na socijalni aspekt tehnološkog napretka: uz edukaciju djece, nužno je raditi na digitalnoj pismenosti starije populacije kako oni ne bi postali 'građani drugog reda' u sve digitalnijem društvu.

Oštriju notu raspravi dao je Aničić koji smatra da trenutna regulatorna nesigurnost u EU usporava razvoj.

– EU puca sama sebi u stopalo. Izgubili smo tehnološku bitku u prošlosti, a sada gubimo i ovu jer nismo tehnološki suvereni –  upozorio je Aničić.

Iznio je podatak da je njegova tvrtka u sedam godina odradila 70 projekata, no niti jedan nije bio financiran iz EU fondova, već isključivo američkim kapitalom. Naglasio je da se djeca moraju educirati na europskim alatima i infrastrukturi ako želimo graditi vlastiti ekosustav.

Đuranović je istaknuo da je za njih tehnologija postala sama srž strategije. Umjesto pukog dodavanja AI-ja u postojeće procese, tvrtke moraju redefinirati svoje poslovanje iz temelja.

– Morate gledati kako proces izgleda kada AI postoji, a ne samo implementirati AI u sve što već radite – rekao je Đuranović.

Zaključioje da Hrvatska ima sve potrebne sastojke za razvoj AI-ja, ali joj nedostaje koherentni ekosustav koji bi povezao znanje s financijama i mogućnostima za razvoj.