Izmjene zakona: HBOR udvostručuje kapital, smanjuju se prepreke za IPO

Državni tajnik Ministarstva financija Matej Bule na konferenciji za medije predstavio je tri zakonska prijedloga; prijedlog novog Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala te Nacrt prijedloga Zakona o provedbi Uredbe o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

U središtu reformi nalazi se upravo HBOR, institucija koja, kako je rekao Bule, već više od tri desetljeća ima ključnu ulogu u financiranju razvoja gospodarstva. U tom razdoblju sudjelovala je u realizaciji oko 76 tisuća projekata, uz plasman veći od 30 milijardi eura. Novi zakon, prvi put ozbiljnije mijenjan nakon 2006. godine, donosi tri ključne promjene: modernizaciju zakonskog okvira, usklađivanje s pravilima korporativnog upravljanja državnih poduzeća te značajnu dokapitalizaciju.

Najkonkretnija mjera odnosi se na povećanje temeljnog kapitala HBOR-a s postojećih 929 milijuna na 1,9 milijardi eura. Dokapitalizacija od ukupno 980 milijuna eura financirat će se kombinacijom zadržane dobiti (571 milijun eura) i sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (410 milijuna eura). Time bi se, ističu u Ministarstvu, dodatno ojačali kapaciteti HBOR-a za kreditiranje gospodarstva, čija ukupna izloženost već sada iznosi oko četiri milijarde eura, rekao je Bule.

Dio sredstava iz NPOO-a usmjerit će se u strateške projekte digitalne i zelene tranzicije, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i tehnološke inovacije, dok će dio biti namijenjen projektima obrane i sigurnosti, poput kibernetičke zaštite i istraživanja i razvoja.

- Uz financijski aspekt, zakon donosi i promjene u upravljačkoj strukturi. Vlada Republike Hrvatske formalno se definira kao vlasničko tijelo HBOR-a, u skladu s novim Zakonom o pravnim osobama u državnom vlasništvu. Nadzorni odbor dodatno se jača proširenjem broja ministara te uvođenjem specijaliziranih pododbora za imenovanja, primitke i upravljanje rizicima – rekao je Bule.

Drugi dio paketa odnosi se na izmjene Zakona o tržištu kapitala, koje proizlaze iz europskog 'Listing Acta'. Cilj je, kako je rekao Bule, pojednostaviti pristup tržištu kapitala, osobito za mala i srednja poduzeća. Među ključnim novostima ističe se smanjenje administrativnog opterećenja pri izlasku na burzu, pojednostavljenje prospektne dokumentacije te povećanje praga za izuzeće od obveze izrade prospekta s osam na 12 milijuna eura.

Istodobno, predviđa se i reorganizacija Fonda za zaštitu ulagatelja, kojim trenutno upravlja Središnje klirinško depozitarno društvo. Nova rješenja omogućila bi da upravljanje preuzme Hrvatska agencija za osiguranje depozita, čime bi se objedinio sustav zaštite ulagatelja i štediša.

Treći zakon odnosi se na provedbu izmijenjene europske uredbe EMIR, koja regulira tržište financijskih izvedenica. Iako je to tržište u Hrvatskoj relativno malo, izmjene imaju širi europski kontekst. Njihov je cilj povećati stabilnost financijskog sustava jačanjem infrastrukture unutar Europske unije, odnosno smanjenjem oslanjanja na institucije izvan EU.

Nove odredbe uvode obvezu otvaranja aktivnih računa kod središnjih ugovornih strana unutar EU za veće sudionike tržišta, uz stroži nadzor i mogućnost izricanja financijskih kazni u slučaju nepravilnosti.

Iz Ministarstva financija poručuju kako su sve predložene izmjene dio šire strategije razvoja domaćeg tržišta kapitala i financijskog sustava, koja je u potpunosti usklađena s europskim inicijativama. Među njima se ističu projekti poput IPO fonda i regulatornog sandboxa, koji bi trebali dodatno potaknuti ulaganja i likvidnost tržišta. Nakon javnog savjetovanja, zakonski prijedlozi bit će upućeni Vladi, a potom i u saborsku proceduru.