Ova je godina, kad je o biznisu riječ, u Hrvatskoj bila upravo u znaku vjetra koji konjunkturu diže u zrak. Pa na tom uzgonu lebde i poduzeća koja baš nemaju dobre poslovne temelje. Vjetar je, unatoč najavama da bi rast mogao usporiti, i dalje jak
Kraj je godine. Vrijeme je da se u 'Ekonomalijama' tradicionalno proglasi rezultat u izboru 'osobe', zapravo pojave godine. Bez duljenja i okolišanja: Pojava 2019. je vjetar!
Kad si kroničar nametne obvezu da pronađe pojavu ili trend koje drugi uglavnom ne vide, a relevantni su za ekonomski život zemlje, pa još kad izbjegava ponavljati prijašnjih godina već proglašene pobjednike, nakon dvadeset pet godina nađe se u problemima. Mnogo je toga već potrošeno prijašnjih godina, a aktualno je i danas. Pa bi pojavom godine opet mogla biti proglašena korupcija. Ili apatija. Ili još jedanput pojavom proglasiti izgubljenu godinu. Ne bi bilo pogrešno opet izabrati aplikaciju, odnosno digitalizaciju poslovanja za 'osobu' godine. Migracije su i dalje aktualne, ali proglašene su pobjednikom 2018.
Hvala čitateljima!
Kolumnističke muke s dolaskom do neke inovacije u izboru skratili su Liderovi čitatelji. Preciznije, čitatelji koje susrećem na mnogim Liderovim konferencijama i susretima. Pet-šest njih podsjetilo me na naslov prije četiri godine izdane zbirke 'Ekonomalija'. Glasio je: 'Kad vjetar puše, i purani lete'. To je stara američka burzovna poslovica koja se odnosi na vrijeme kad burzovni indeksi krenu u nebo, pa i cijena dionica loših kompanija počne rasti.
Iskorištena je bila u jednoj kolumni otprilike 2007., kad je ludovala i Zagrebačka burza. I kad je npr. vijest o ugovoru o prodaji desetak tona šećera nekom lokalnom trgovačkom lancu bila dovoljna da dionica šećerane skoči za desetak posto.
Nije čudno što su se spomenuti Liderovi čitatelji sjetili poslovice o vjetru koji i tustim puranima omogući da (bar nakratko) polete. Godina 2019., kad je o biznisu riječ, u Hrvatskoj je bila upravo u znaku vjetra koji konjunkturu diže u zrak. Pa na tom uzgonu lebde i poduzeća koja nemaju baš dobre poslovne temelje. Zadovoljstvo vlada u velikom dijelu poslovnog sektora. Na blagdanskim domjencima mnogo je opuštenih lica. Znaju poduzetnici i menadžeri da će planovi za 2019. biti ispunjeni.
Vjetar je, unatoč najavama da bi rast mogao usporiti, i dalje jak. S jedne strane, kako piše u HNB-ovu biltenu, 'kratkoročne kamatne stope na europskom tržištu tijekom listopada zadržale su se u negativnom području zbog izrazito ekspanzivne monetarne politike ESB-a'. To se prelijeva i na Hrvatsku, u kojoj 'povijesno niske kamatne stope' sirenskim zovom vuku na uzimanje kredita i potrošnju. Kad se tomu pridoda blagoopijajući učinak fondova Europske unije i spremnost aktualne vlade da povećava plaće u javnom sektoru (a tako i platežno sposobnu potražnju), nije čudno što je, opet prema HNB-u, 'indeks pouzdanja potrošača i dalje na najvišim razinama otkako se provode istraživanja očekivanja potrošača'. Pa nije nimalo čudno što gotovinski krediti stanovništvu ove godine rastu za oko pet milijardi kuna. Obitelji kojima su plaće porasle, a pod utjecajem susjeda koji svako malo iz stana izbacuju još nove uređaje i namještaj, a onda ponosno pred kantama za smeće ostavljaju kartonske kutije novokupljenih trajnih dobara, ulaze u rizike kreditnog zaduženja. Važno je da vjetar puše, a ne razmišlja se što će biti kad prestane puhati i kad se ostane bez, recimo, jedne plaće u kući.
Ima još argumenata
Prije deset godina vjetar se najviše vidio po letu burzovnih indeksa u nebo. Danas je umjesto burze dokaz tržište nekretnina, na kojem cijene kvadrata stana lete u nebo. Narudžbe koje za sljedeće razdoblje primaju građevinari s više od dvadeset zaposlenih, primjera radi, 33 su posto veće nego godinu prije.
Guverner Vujčić ovih je dana najavio da će vjetra biti i 2020. Kad prosječnomu hrvatskom potrošaču zasvijetli takva najava, u blagdanskoj kupovnoj groznici ove godine više neće biti ograda. Vjetar, velikim dijelom nekvalitetno proizvedenog rasta, gura na potrošnju i zaduživanje.
Izbor vjetra za pojavu godine moguće je osnažiti još s nekoliko argumenata. Cijele godine politika Plenkovićeve vlade najbolje se može opisati domaćom poslovicom: Okreće se kako vjetar puše. U nastojanju da zadrži većinu u Saboru, premijer se prilagođava vjetru. Dizanje plaća u javnom sektoru samo je najsvježiji primjer. Vjetar je ove godine važan i u energetici, u kojoj je vjetroviti europski i domaći lobi nadvladao klasične izvore energije.
Na kraju, zvijezda u usponu za mjesto predsjednika države Miroslav Škoro u svom opusu ima i pjesmu s jednoga prijašnjeg Splitskog festivala – 'Čet'ri vitra' – pa za svaki slučaj nije loše to znati.