- Nije najjednostavnije biti žena na nekoj visokoj, menadžerskoj poziciji i slušati kako nam se olako lijepe atributi u vođenju tvrtke. Te smo preagresivne, te smo preemocionalne ili pak naprosto kučkaste. Svega sam se dosad naslušala i uvijek mi nekako najteže pada kad te poruke dolaze od žena s kojima radim - iskrena je bila Josephin Galla, izvršna direktorica SAP-a za Jugoistočnu Europu koja je na tu poziciju došla nakon menadžerske funkcije u jugoistočnoj Aziji. Galla, inače Njemica, vrlo mlada je počela raditi u SAP-u i zahvaljujući iznimnom trudu brzo je napredovala do menadžerske uloge, ali se uvijek morala jače, kaže, i više dokazivati, a katkad joj se činilo da se najviše dokazuje drugim ženama u timovima.
- Spolna jednakost i inkluzivnost kao da nisu još zaživjele, bez obzira na kojem sam se kontinentu zatekla - ispričala je Galla u razgovoru jedan na jedan sa Gordanom Gelenčer na Liderovoj konferenciji Žene u biznisu.
SAP, za razliku od United Grupe, čija je Victoriya Boklag, CEO, bila prva na virtualnoj stolici uz Gelenčer na konferenciji, nema dovoljan broj žena na upravljačkim funkcijama. No, ta globalna tvrtka ima postavljen cilj kako taj broj povećati do 2025. No, kako navodi Gala, pojedine žene u kompaniji kao da same sebe opstruiraju, kako da si ne postavljaju dovoljno visoke ciljeve, kao da ne streme visoko.
- Žene naprosto kao da ne žele na vrh kompanije - istaknula je Galla.
Privatno, ona je osoba koja je za sebe mislila kako će završiti u nekom drugom poslu, humanijem pozivu pomaganja drugima, ali naprosto tamo nije bilo novca, a morala je, kaže, iznaći način kako pomagati obitelji. Nakon ekonomskog obrazovanja, dogodio se, istaknula je, ulazak u tech biznis i tu je ostala, prvenstveno jer voli tehnologiju i kako ona pomaže ljudima, a drugi je razlog i to ne krije - novac.
- SAP je danas kompanija koja je uhvatila snažan zaokret prema oblaku kako bi svi naši klijenti mogli odahnuti i baviti se svojim core-businessom, dok mi održavamo i upravljamo oblakom - kaže Galla.
Upitana kakav je njezin stil upravljanja, rekla je da se on sastoji od transparentnosti, osnaživanja te povjerenja u svoj tim. Tim je, kaže, centralna točka uspjeha. A za njen je uspjeh, kaže, važna i fokusiranost. Koliko je fokusirana na cilj dokazala je i privatno.
- Nekada sam bila malo deblja, ali sam odlučila da to riješiti i krenula put ozdravljenja i danas sam svojevrsni fitness freak - istaknula je Galla.
U sklopu konferencije održan je i Panel naziva "I neuspjeh je dio uspjeha", na kojem se o toj temi razgovarale Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave Atlantica, Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a i Anita Letica iz Philip Morrisa Hrvatska. One su se složile kako su u poslu neuspjesi dio karijere, dio učenja, dio upravljanja i kako je jedino važno svaki neuspjeh dobro analizirati i iz njega ponešto naučiti, Tada on više nije neuspjeh, već lekcija, složile su se.
Puno su im bolniji i teži neuspjesi, i tu nije bilo ni dileme ni promišljanja, privatne prirode, jer je privatni život naprosto važniji i prioritetniji.
- No, u Hrvatskoj je neuspjeh još uvijek jedna od onih tema koja te prati i koja ti se ne oprašta - zaključile su panelistice.
'Volim blagu dozu neizvjesnosti'
Iako sve tri jedva čekaju povratak na staro normalno ili barem neku verziju tog normalnog, predsjednica Uprave Euroherc osiguranja Ivana Bratanić, predsjednica Uprave Raiffeisenbank Austria Liana Keserić i predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban neće dopustiti da im nezaboravna 2020. prođe, a da ništa nisu naučile.
- Imam solidnu posloženu listu prioriteta poslovnih i privatnih, ona je ostala ista, ali priznat ću da sam neke od visoko rangiranih prioriteta dodatno osvijestila. Možda će zvučati čudno, ali volim blagu dozu neizvjesnosti koja izvlači iz čovjeka maksimalno. Generalno smo svi proživjeli katarzu i ako smo dovoljno pametni, izvući ćemo nešto dobro, edukativno i poslovno i privatno – kazala je Bratanić.
Stojić Deban koja je dobila novu ulogu u pandemiji postavši članica civilne zaštite Grada Zagreba, time je dobila i novu priliku za učenje. Što je točno u cijelom ovom izazovnom razdoblju naučila, kaže, teško je definirati. No iskustvene situacije kojima su bili izloženi pomoći će da se u budućnosti spremnije reagira na nove slične situacije.
Keserić navodi kako je zalog za budućnost postalo planiranje u manjim iteracijama. – Nisam od dugoročnih planova ni osobno ni na razini organizaciji. Na podražaje iz okoline takvim planiranjem možemo održivije i humanije reagirati. S druge strane, spoznali smo kako je važno u ovakvim situacijama biti miran, kvalitetan sugovornik i partner bilo prema prijateljima, partnerima, kolegama te biti jasan u očekivanjima.