Uoči 2020. nije rijetkost da se osobama koje odskaču od stereotipa sugerira da se ‘unormale‘ žele li posao, da se u poslovnom okružju mora izvaditi naušnica iz nosa, pokriti tetovaža i seksualne sklonosti zadržati za sebe. Ipak, u tvrtkama redom objašnjavaju da potiču inkluziju i bore se protiv diskriminacije
Prema odgovorima sugovornika u ovom tekstu dalo bi se zaključiti da poslodavci u Hrvatskoj itekako poštuju i potiču zapošljavanje različitih nacionalnih manjina, pripadnika različitih vjeroispovijesti, ljudi različitih seksualnih opredjeljenja, boja kože, pa čak i samo drukčijeg izgleda (boja kose, tetovaže, modni izbor i slično). Ali to u stvarnosti nije tako. Dakako, postoje tvrtke koje su se doista izdigle iznad takvih predrasuda, no one ne prevladavaju.
Nije rijetkost da se u Hrvatskoj uoči 2020. osobi koja nosi hidžab sugerira da se 'unormali' ako želi posao u toj i toj struci, a ako je riječ o pripadniku manjine, brojenje krvnih zrnaca u poslovnom okružju gotovo je uobičajeno. Toga ima i u javnom prostoru, a kamoli ne na terenu. Nije neobično ni da poslodavac radniku uvjetuje da izvadi naušnicu iz nosa ako želi raditi na recepciji u kampu, da se pokrije ako ima tetovirano tijelo, pusti kosu ako je namjerno obrijana ili pak da svoje seksualne sklonosti zadrži za sebe. Čak i razni klijenti traže da im tvrtke koje im nude svoje usluge ili proizvode nađu zaposlenike koji ne odskaču od stereotipa. Pa sve do ove godine u policiji nisu smjeli raditi ljudi koji su imali vidljivu tetovažu na mjestu koje ne pokriva ljetna policijska odora, zbog čega je morao urgirati Ustavni sud koji je tu odredbu – ukinuo.
Predvodnici u poticanju
U globalnom svijetu, u razvijenim državama, barem ondje gdje ne vlada političko ili vjersko jednoumlje, poštovanje i poticanje raznolikosti na radnome mjestu više nisu samo pitanje političke korektnosti nego i osnova pristojnosti. Poticanje raznolikosti za mnoge je čak temeljna vrijednost njihove poslovne kulture. I različite studije pokazale su da organizacije koje prepoznaju potencijal koji proizlazi iz raznolikosti radne snage imaju mnogo konkurentskih i reputacijskih prednosti. U Hrvatskoj i dalje u poticanju i poštovanju različitosti prednjače svjetske korporacije koje posluju kod nas. No premda je u to teško uvjeriti baš sve poslodavce u Hrvatskoj, ne znači da ne trebamo pokušati i da ne treba pisati o pozitivnim primjerima, naširoko ako treba, kako bismo i druge potaknuli da o tome promišljaju i da takvu praksu na kraju uključe i u svoje poslovanje.
Jedan od najboljih primjera iz sfere poticanja raznolikosti na globalnoj razini, pa tako i u Hrvatskoj u kojoj također posluje, jest British American Tobacco (BAT). Tu je kompaniju u svome prvom izvješću 'Leaders in Diversity' časopis Financial Times ovih dana proglasio predvodnicom u poticanju raznolikosti i inkluzije među zaposlenicima ('diversity leader'), i to u konkurenciji od sedam stotina najvećih kompanija iz deset europskih zemalja. Kriteriji odabira bili su ravnoteža u zastupljenosti spolova, etnička raznolikost te otvorenost prema svim oblicima spolne orijentacije među zaposlenicima. Na menadžerskoj razini u grupaciji zastupljeno je oko 140 različitih nacionalnosti, a u londonskom je sjedištu više od 84 različite nacionalnosti. Kompanija ima i uspješnu mrežu LGBT+ zaposlenika nazvanu B United.
Deset puta u manjini
Pozitivan je primjer i konzultantska tvrtka Hauska&Partner kojoj je raznolikost utkana u kompanijske vrijednosti već četrnaest godina. Ona to ne primjenjuje samo u svojoj radnoj kulturi nego i u odnosu sa svim svojim dionicima. Za nju različitost uključuje poštovanje jednakosti, individualizirani pristup svakomu – kolegicama i kolegama te klijentima i partnerima. Iz tih razlika, s obzirom na to da je riječ o konzultantima, uzimaju snagu koju raznolikost nudi: različite poglede na poslovne izazove, kreativnost i inovativnost te različita mišljenja koja im otvaraju nove poglede na sve društvene teme, rekla je Daria Mateljak, direktorica Hauske&Partnera i ambasadorica Povelje raznolikosti Hrvatska.
– U okolini koja poštuje raznolikost svi ljudi mogu se osjećati ugodno s onim što jesu. Svojedobno sam pokušala pobrojiti u čemu sam možda bilo koja vrsta manjine u sredinama u kojima radim i živim. Pobrojila sam više od deset karakteristika. Prema svima od njih bila sam u nekom trenutku diskriminirana u nekoj društvenoj situaciji. Zato je važno da tvrtke, u koje ulažemo veliki dio svojeg života, budu prva mjesta koja se brinu da se ljudi osjećaju prihvaćenima. Važno je da zaposlenici dobro razumiju i dijele tvrtkine vrijednosti, a time ih cijelo vrijeme nastoje poboljšati. U poduzeću se osigurava da se ljudi osjećaju poštovani kao osobe, što utječe na kolegijalnu atmosferu. Izvan nje podjednako svi dionici osjećaju poštovanje i cijene uključivanje u otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja – iskrena je Mateljak, dodajući da to dugoročno stvara dobre odnose.
Jednake mogućnosti
U Hrvatskoj, prema njezinu mišljenju, ima još mnogo prostora za prihvaćanje raznolikosti i napominje da to ne znači da je dovoljno dokazati da se poštuju zakoni. No primjećuje i da, nažalost, ta tema nije u središtu zanimanja države, pa onda ni mnogih poduzeća. S druge strane, kaže, ima primjera dobre prakse u velikim tvrtkama, posebno onima koje prepoznaju neke teme raznolikosti kao središnje za svoju dugoročnu održivost i uspješnost, poput HT-a i Ine.
– Kao i sa svim drugim društveno važnim temama, vjerujem da će svijest o raznolikosti rasti sljedećih godina. Isto tako, kako je DOP počeo svoj razvojni put od potrebe upravljanja rizicima, tako će se razvijati i koncept raznolikosti, ali trebamo svi zajedno ulagati mnogo više truda, i država, posebno neka ministarstva, i kompanije i civilni sektor – smatra Mateljak.
Hrvatski Telekom također je jedna od tvrtki koje poštuju različitost, što dokazuje i Povelja o raznolikosti potpisana 2017. kojom se osvještava važnost različitosti u poslovnom svijetu i društvu. Za sebe kompanija tvrdi da osigurava jednake mogućnosti za sve, što potvrđuje podatkom da je čak 44 posto žena na menadžerskim pozicijama.
– Velik je udio žena na menadžerskim pozicijama u telekomunikacijskoj industriji neuobičajen, stoga je takvo stanje u Hrvatskom Telekomu dokaz da razvoj karijere ovisi isključivo o kompetencijama – ističu u poduzeću koje kao poslodavac najveću pozornost posvećuje stručnosti, obrazovanju i kompetencijama potencijalnih kandidata bez obzira na njihovu spolnu, vjersku, rasnu, političku ili bilo koju drugu pripadnost.
Također, dodaju u HT-u, podupiru zapošljavanje osoba s invalidnošću i prilagođavanje radnih prostorija za njihov rad. Pri odabiru kandidata za posao važno im je da budu sposobni odgovoriti na potrebe korisnika, da budu otvoreni prema promjenama i usmjereni na rezultat utemeljen na etičkim načelima, povjerenju, preuzimanju odgovornosti i integritetu.
– Cilj je naše kompanije ponuditi uvjete poslovanja u kojima zaposlenici najbolje mogu ostvariti svoj potencijal i istodobno razvijati osobnu konkurentnost. Zato se brinemo za svoje talente i nakon vraćanja s porodiljnoga te ih nastavljamo uključivati u daljnje aktivnosti razvoja karijere. Tim smo uvijek, i kad smo zajedno i kad smo odvojeni. Promičemo fleksibilno radno vrijeme te omogućavamo mnoge druge pogodnosti koje osiguravaju usklađivanje privatnog i poslovnog ritma, kao što su slobodan prvi dan škole roditeljima prvašića i 'petak u papučama', tj. rad od kuće, što zaposlenici doživljavaju kao veliku prednost naše korporacijske kulture – odgovorili su u Hrvatskom Telekomu.
Plodno tlo
Međunarodna građevinska tvrtka Strabag u svom odgovoru Lideru na pitanje što je za njih raznolikost odgovara da pod tim podrazumijeva različite nacionalnosti, kulture i osobe različitog obrazovanja, uravnoteženu dobnu strukturu te zajedništvo muškaraca i žena u svojoj kompaniji. Za sve je to potrebno, naglašavaju, imati plodno tlo, radnu okolinu oslobođenu od diskriminacije, uznemiravanja i protumjera/represalija, što Strabag aktivno provodi. Kako to izgleda na terenu?
– Zbog nedostatka radne snage u posljednjih nekoliko godina koji su izazvale migracije nakon ulaska Hrvatske u EU, suočeni smo s izazovom kako pronaći zamjenu za radnu snagu koja nam nedostaje, zato je hrvatska građevinska industrija počela uvoziti radnike iz susjednih zemalja, dakle Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, ali i iz drugih, netradicionalnih zemalja poput Ukrajine, Turske i Indije. Od ukupnog broja zaposlenih u hrvatskoj građevinskoj industriji gotovo trećina će biti uvezeni radnici. U vezi s tim pred nama je izazov promjene standardnih postupaka na gradilištu: katkad moramo angažirati prevoditelje da bismo svladali jezičnu zapreku, moramo pripremiti i pažljivo prilagoditi nabavu hrane te biti posebno svjesni kulturnih i vjerskih razlika. Zato će naša gradilišta postati istinski višekulturna – objašnjavaju u Strabagu i ističu da su internacionalni i prema voditeljskom osoblju jer se njihovi timovi sastoje od nekoliko nacionalnosti zbog regionalne razmjene unutar Strabag grupe.
Zato ne začuđuje što su središnje vrijednosti tog poduzeća partnerstvo, poštovanje i solidarnost. Posljednja, prema mišljenju vodećih ljudi u kompaniji, također unapređuje raznovrsnost.
– Profitiramo od raznolikosti drukčijih perspektiva i tako osiguravamo konkurentnost – smatraju u Strabagu.
Poštovanje kvalitete
U srži je raznolikosti poštovanje ljudskih prava. Kao društvo moramo još mnogo raditi na tome da počnemo cijeniti kvalitete onih koji se od nas razlikuju prema bilo kojoj osnovi, ne bismo ih na osnovi nje smjeli diskriminirati. Mnogo je mogućnosti razvoja u prihvaćanju i poštovanju raznolikosti među generacijama, na nacionalnoj i rasnoj osnovi, uključivosti osoba s invalidnošću, LGBTQIA osoba te na mnogim drugim područjima. Istodobno se svi moramo mnogo više zauzimati za sprečavanje diskriminacije i promicanje prednosti raznolikog društva i takvih timova u tvrtkama. Danas, kad se tvrtke suočavaju sa smanjenim tržištem rada, izazovima s privlačenjem zaposlenika visokog potencijala, raznolikost je tema zahvaljujući kojoj također mogu postati poželjna mjesta za rad.