Sjedinjene Države postale su najveće svjetsko tržište za rudarenje bitcoina, prema novim podacima Sveučilišta Cambridge.
SAD sada drži udio od 35,4 posto tržišta, nakon masovnog egzodusa rudara iz Kine nakon što je kineska vlada zabranila kripto rudarenje ranije ove godine.
Slijede Kazahstan i Rusija, s udjelima od 18,1 odnosno 11 posto.
- Neposredni učinak vladine zabrane kripto rudarstva u Kini bio je pad globalne stope hashratea od 38 posto u lipnju 2021. godine, što otprilike odgovara kineskom udjelu prije suzbijanja, što sugerira da su kineski rudari istodobno prestali s radom - rekao je Michel Rauchs, voditelj digital asseta u Cambridge Centru za alternativne financije.
Kako je Kina utjecala na rudarsku scenu bitcoina?
Kina već dugo na snazi ima zabranu trgovanja kriptovalutama, ali ranije ove godine vlada je uvela i zabranu kripto rudarenja.
Ta zabrana, koja je rezultirala egzodusom rudara, dala je priliku drugim jurisdikcijama da se pridruže industriji jače nego prije.
U travnju 2021. godine SAD je imao samo 16,8 posto globalnog udjela u hashrateu, što znači da se američki tržišni udio povećao za 105 posto. Slično tome, Kazahstan i Rusija povećali su svoje udjele za 120, odnosno 61 posto.
Štoviše, početni pad globalnog računalne snage od 38 posto u lipnju bio je 'djelomično nadoknađen' povratnim skokom od 20 posto tijekom srpnja i kolovoza. To sugerira, prema Rauchsu, da je kineska rudarska oprema uspješno preraspoređena u inozemstvo.
Iza tri nove rudarske velesile, Kanada (9,55), Irska (4,68), Malezija (4,59), Njemačka (4,48), i Iran (3,11 posto) predstavljaju sljedeće najveće dionike hashratea.
- Učinak kineske represije povećana je geografska raspodjela hashratea diljem svijeta, što se može smatrati pozitivnim razvojem za mrežnu sigurnost i decentraliziranim načela bitcoina - dodao je Rauchs.
Zabrinutost za okoliš u rudarstvu bitcoina
Rudarenje bitcoina odavno je kritizirano zbog sada već dobro uspostavljenog utjecaja na okoliš.
Godišnja potrošnja energije digitalne rudarske industrije izračunava se u teravat satima (TWh), jedinici energije koja je jednaka proizvodnji bilijuna vata za jedan sat. Često se koristi za praćenje godišnje potrošnje energije u zemljama.
Danas bitcoin mreža troši samo nijansu ispod 100 TWh godišnje. Kada bi se bitcoinova mreža stavila u kontekst zemalja, bila bi smještena u gornji razred zemalja po potrošnji električne energije.
Međutim, da bi se procijenilo koliko je rudarstvo loše za okoliš, važno je uzeti u obzir koliki postotak svjetske globalne rudarske industrije potječe od neobnovljivih (ili ugljično intenzivnih) resursa.
U rujnu 2020. godine Sveučilište Cambridge objavilo je studiju koja je otkrila da samo 39 posto svjetskog rudarenja bitcoina dolazi iz obnovljivih izvora energije. Od tada su učinjeni pokušaji da se sugerira da polovica svjetskog rudarstva dolazi iz zelenih izvora.
No s korištenjem Cambridgeovih brojki, to bi značilo da su emisije C02 bitcoin mreže otprilike jednake 47 milijardi funti spaljenog ugljena, 7,7 milijuna domova koji koriste električnu energiju za godinu dana, ili 4 milijardi galona potrošenog benzina.
Zeleniji horizonti
U budućnosti, utjecaj bitcoina na okoliš vjerojatno će odrediti i pristup pojedinih zemalja klimatskim promjenama i propisima koji upravljaju okolišem.
U Kini, sezona monsuna obično je značila da su rudarima dostupne jeftine hidroelektrane ali bilo je i dokaza da kineski rudari koriste fosilna goriva za rudarenje bitcoina.
U SAD-u, novoj svjetskoj bitcoin rudarskoj velesili, bilo je dosta zabrinutosti kada je u pitanju utjecaj koji bitcoin ima na okruženje.