Izumili smo i kotač, i vatru, i pištolje, i nuklerke, i klimatske promjene… Što se više i brže množi broj patenata i inovacija, sve je više i upozorenja o tome da bi nam se streloviti razvoj mogao obiti o glavu. Sad nam, navodno, ponajviše prijeti 5G
Više od sto osamdeset znanstvenika i liječnika iz trideset šest država prije dvije je godine uputilo peticiju Europskoj komisiji tražeći provedbu neovisnog istraživanja štetnosti utjecaja tehnologije pete generacije, odnosno elektromagnetskog zračenja koje isijavaju antene koje će premrežiti naš planet kad 5G doživi komercijalni procvat. Ta će inovacija omogućiti svima na kugli zemaljskoj pristup internetu, čemu se vesele telekomi i ostale kompanije kojima će to donijeti veći prihod, ali ne i oni koji prate kakve posljedice elektromagnetsko zračenje ostavlja na zdravlje čovjeka i okoliš. Mediji se gotovo nisu bavili tom inicijativom jer se općenito malo prostora daje istraživanjima čiji rezultati nisu u skladu s potrebama dominantnih kompanija ili ideologija.
Potpisnici peticije, čiji je jedan od inicijatora dr. Lennart Hardell, profesor onkologije na Sveučilištu Örebro u Švedskoj, zatražili su odgodu uvođenja 5G tehnologije sve dok neovisni znanstvenici ne istraže potencijalne opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš. Znanstvenici tvrde da će 5G znatno povećati izloženost radiofrekvencijskim elektromagnetskim poljima (RF-EMF), kojima smo već izloženi upotrebom tehnologije 2G, 3G, 4G i Wi-Fija, a već je dokazano da RF-EMF štetno djeluje na ljude.
(Ne)informirana javnost
Hardell je izjavio da telekomunikacijska industrija pokušava uvesti tehnologiju koja može imati veoma štetne posljedice i da su znanstvene studije utvrdile štetne učinke na zdravlje pri testiranju bežičnih proizvoda u stvarnim uvjetima. Ustvrdio je da se 5G radiofrekvencijsko zračenje uvodi bez dozimetrijskog određivanja ili proučavanja mogućih zdravstvenih učinaka te naglasio da mediji posebno hvale mogućnosti koje 5G tehnologija obećava, primjerice internet stvari (IoT), a da se o utjecaju na zdravlje ljudi, biljaka i životinja uopće ne govori. Prema Hardellovim riječima, političari, vlade i mediji odgovorni su za to što javnost nije informirana o različitim mišljenjima o toj vrsti inovacija.
Proširenje 5G mreže, namijenjeno bržem bežičnom prijenosu većih količina podataka, zahtijeva postavljanje mnogo više antena u urbanim područjima nego što ih sad ima, pa više nitko neće moći izbjeći potencijalno štetne učinke zračenja. Zbog toga što je na istraživanje o utjecaju elektromagnetskog zračenja na zdravlje u prošlosti često utjecala industrija, znanstvenici su inzistirali da se provede neovisna studija o učincima 5G zračenja.
No Europska komisija potpisnicima peticije odgovorila je da glavnu odgovornost za zaštitu javnosti od potencijalnih štetnih utjecaja elektromagnetskih polja imaju države članice Europske unije. Slijedom toga nizozemski parlament zatražio je neovisnu istragu zdravstvenih rizika zbog 5G-a, a u Rimu su vijećnici rezolucijom tražili da gradonačelnik zaustavi uvođenje te tehnologije, da da se ne podiže granična vrijednost elektromagnetskog zračenje te da se antene ne postavljaju na stambene zgrade, škole, rekreacijske centre. Gradski vijećnik Massimiliano Quaresima izjavio je da se zauzima za tehnološki napredak, ali ne i za eksperimentiranje s 5G tehnologijom dok nema znanstvenih podataka o njezinim posljedicama za zdravlje. Ni Nijemci ni Englezi nisu mirovali, i njih je zanimalo kako će najnovija tehnologija utjecati na njihovo zdravlje.
Sudar s disruptorima
Nove tehnologije olakšavaju život i unaprjeđuju gospodarstvo, ali njihova primjena nosi i rizike. S jedne je strane nedovoljno istražen njihov utjecaj na zdravlje, a s druge strane socioekonomski učinci zbog gubitka radnih mjesta, odnosno zbog poslova koje će obavljati umjesto ljudi, što može ozbiljno uzdrmati sustav demokratskih vrijednosti. Velik je rizik i od toga da nove tehnologije zloupotrijebe kriminalci i teroristi.
Povijest je pokazala da inovacije imaju dobru i lošu stranu: neke od njih spašavaju život, poput lijekova, a druge ga uništavaju, kao što to čini oružje. Ipak, isključe li se krajnosti, treba priznati da bi bez inovacija čovjek ostao primitivna vrsta koja bi još živjela u špilji. Teško da bi danas itko razuman radije bio špiljski čovjek nego koristio blagodati inovacija. Neke su od dobrih strana inovacija to što stvaraju ideje, robu i usluge te korisniku pružaju dodanu vrijednost. Zbog njih tvrtke danas, prema tvrdnjama Appleovih menadžera, 'razmišljaju drukčije'.
Da bi ostale konkurentne ili preživjele, većina ih želi povećati vrijednost proizvoda i usluga kako bi privukle potrošače. U tom procesu nailaze i na tamne strane inovacija, ponajprije ako nisu spremne na sudar s disruptorima tržišta koji napadaju ustaljene poslovne modele i nekoliko različitih industrija odjednom.
Treća opcija
Kako mračna strana inovacija djeluje na poslovni sektor, objašnjava dr. Ankush Chopra u knjizi 'The Dark Side of Innovation' ('Mračna strana inovacija'). Inovacija se smatra srcem poslovne aktivnosti, ali ima i mračnu stranu, piše Chopra; tko nije na to spreman, možda riskira svoj biznis. Primjer za to jest nekad vrlo moćni Kodak. Iako je odgovorio na pojavu digitalne fotografije, što je uključivalo patente i velike investicije u digitalno, pokleknuo je pred inovacijom koja je zauvijek promijenila industriju fotografije.
Chopra piše o mračnoj strani inovacija koje su bile pogubne za neke tvrtke, a disruptorima tržišta donijele su profitabilnost i tržišnu dominaciju. Ta je strana inovacija pregazila i njegov bankarski biznis koji je preko noći izgubio na vrijednosti, što ga je motiviralo da detaljno istraži to područje. Istaknuo je tri načina na koji ta mračna strana muči menadžere. Neki od njih, piše Chopra, možda uopće nemaju pojma da bi njihovu kompaniju mogla pogoditi egzistencijalna kriza prouzročena inovacijama. Njihovo neznanje možda je prvi znak da se sprema opasnost.
Čak ni vizionar poput Stevea Jobsa nikad nije smatrao da će Google ući u industriju pametnih telefona, sve dok nije bilo prekasno. Možda neki menadžeri misle da postoji opasnost, ali čini im se predalekom i nitko u kompaniji to ne shvaća ozbiljno. Ni Microsoft, dok nije bilo prekasno, nije ozbiljno shvaćao prijetnju Google Docsa. Nadalje, moguće je da su menadžeri suočeni s disruptivnom prijetnjom, ali ne znaju kako odgovoriti na nju – prihvatiti je ili ukloniti. Dok razmišljaju što učiniti, upadnu u zamku, tvrdi Chopra i na primjeru glazbene industrije opisuje o čemu je riječ. Ta je industrija, primjerice, željela ‘ubiti’ digitalnu glazbu, a kad to nije uspjela, pokušala ju je prihvatiti. Ni jedan od tih izbora nije bio dovoljno dobar, što znači da je bila nužna treća opcija.
Moguća rješenja
Da se prebrodi i prihvati mračna strana inovacija, treba izgraditi sustav upozorenja za 'tsunami' koji će pomoći kompaniji da predvidi, pripremi se i reagira na prijetnje u svojoj industriji, čak i prije negoli postanu vidljive konkurentima, i zatim treba strateški odgovoriti na disruptivne prijetnje. Iako su to jednostavne upute, Chopra tvrdi da tvrtke nemaju takvu praksu jer su ‘arogantne, ohole i previše samopouzdane’ te misle da su najbolje u onome što rade i nitko ih ne može ugroziti.
Drugi je razlog nedostatak znanja koje bi im omogućilo izgradnju procesa kojima bi mogli utjecati na takve prijetnje. Moć promjena (inovacije) koja može ugroziti profit ne smije se podcijeniti, no Chopra tvrdi da postoje dvije vrste menadžera: jedni ignoriraju povijest, drugi iz nje uče. Kodakovi menadžeri, primjerice, nisu ništa naučili iz Polaroidova bankrota iako im se događao pred nosom. S druge strane, Hayek je učio od Quartza i stvorio satove Swatch. Chopra poručuje da menadžeri ne ignoriraju povijest, nego da imaju na umu mračnu stranu inovacija i budu spremni na bilo koju egzistencijalnu prijetnju biznisu. Pritom podsjeća da su inovacije iPoda i iPhonea izvukle Apple iz zaborava i preobrazile ga u jednu od najvrjednijih tvrtki na svijetu, kao i to da su one često poput vlaka koji napušta kolodvor: tko dovoljno brzo trči i uskoči, uspjet će.
Okretanje budućnosti
Savjetnik za upravljanje konzultantske agencije OSB International Jan A. Poczynek tvrdi da tvrtke trebaju riskirati unatoč tomu što ih mračna strana inovacija može uništiti. Pritom objašnjava da su mnoge tijekom godina povećavale učinkovitost, a na kraju im je ponestalo inovacija. I dalje su pod velikim pritiskom da budu inovativne, što ih može uništiti. To je posebno izraženo u tvrtkama u kojima organizacijski ne surađuju proizvođači inovacija, odnosno istraživanje i razvoj, i eksploatatori njihovih ideja, tj. proizvodnja. Prvi eksperimentiraju, krše pravila i ostvaruju nove ideje koje dovode do novih proizvoda, a drugi upravljaju proizvodima. Produbi li se organizacijski sukob, Poczynek tvrdi da je na djelu mračna strana inovacija.
Da bi se riješio nesporazum nastao između istraživača i eksploatatora njihovih ideja, on predlaže razvoj strategije i poslovnog modela okretanjem budućnosti, npr. pitanjem kako će svijet izgledati za deset godina u odnosu današnje zahtjeve, te se zajedno usredotočiti na realizaciju novih proizvoda. To znači da mračna strana inovacija sadržava i jednu svijetlu točku – put u promjene u kojima je spas. Tko je spreman za to, ne treba se bojati peticija – profit je njegov.