Unatoč zaoštravanju monetarne politike Europske središnje banke i posljedičnom pogoršanju kreditnih uvjeta, potražnja poduzeća za kreditima u Hrvatskoj (još) nije krenula silaznom putanjom. Iako bi bilo očekivano da negativan ekonomski sentiment, energetska kriza i stalne prijetnje mogućom recesijom prouzroče smanjivanje apetita poduzetnika za investicije, za sada kreditna aktivnost ne pokazuje znakove ‘hlađenja‘.
– Posljednji dostupni podaci o kreditiranju poduzeća, za kraj siječnja 2023., pokazuju da kreditiranje poduzeća još uvijek nije oslabjelo. Naime, krediti poduzećima počeli su snažno rasti u veljači 2022. godine, a ukupno su tijekom cijele protekle godine porasli za 17,9 milijardi kuna (na osnovi transakcija). Promatrano na godišnjoj razini, u listopadu 2022. zabilježena je najveća stopa rasta kredita poduzećima (22,3 posto), nakon čega je rast kredita tom sektoru tijekom studenoga i prosinca malo usporio pa je stopa rasta na kraju godine iznosila 20,8 posto (na osnovi transakcija). U siječnju 2023. rast kredita poduzećima ponovno je ubrzao, na 21,8 posto – odgovorili su iz HNB-a.
Promatrano prema djelatnostima, najveći rast zaduživanja lani je ostvaren u energetskim djelatnostima uz doprinos od 8,6 postotnih bodova, ponajprije pod utjecajem većih troškova nabave zbog izraženog poskupljenja uvoznih energenata i sirovina. No inflatorni pritisci i očekivanja o daljnjem porastu troškova zaduživanja djelovali su na cjelokupan sektor nefinancijskih poduzeća, pa je u istom razdoblju rast financiranja poduzeća kod banaka, isključujući energetske djelatnosti, bio čak četiri puta veći nego rast financiranja svih poduzeća kod banaka u 2021. godini. Pritom se ističu trgovina s doprinosom od 3,2 postotna boda i prerađivačka industrija s dva postotna boda.
Ne odgađaju se investicije
Osim po iznimnom porastu kredita u prošloj godini, koji za sada ne pokazuje ozbiljne znakove usporavanja (za razliku od ostatka Europske unije gdje je u prosincu prošle godine mjesečno kreditiranje prema tvrtkama bilo manje za 16 milijardi eura), korporativno zaduživanje u Hrvatskoj trenutačno je specifično i po rastu interesa za investicijskim kreditima. Ako je suditi prema odgovorima tvrtki koje se bave poslovnim savjetovanjem, hrvatske tvrtke trenutačno ne odgađaju investicije.
– U tranzicijskom smo razdoblju, gdje se osjeća visoka potreba za obrtnim sredstvima, a pod utjecajem porasta ulaznih troškovnih komponenti. No svakako je počelo i investicijsko razdoblje, a ponajviše nastavno na stabilizaciju svih disrupcija s tržišta koje su odgađale ulazak u investicijske cikluse poduzetnika. Kod nas u 3D Poslovnim financijama oko 75 posto realiziranih plasmana lani se odnosilo na kredite za obrtna sredstva i dopunu likvidnosti, a trenutačno krediti za investicijski ciklus čine približno 50 posto portfelja koji je u obradi.
Takvoj segmentaciji uvelike je pridonijela ponuda direktnih financiranja putem HBOR-a, i to kako kod obrtnih sredstava (do 30. lipnja 2022. kamate su bile i nula posto, a danas 1,5 posto, čemu komercijalne banke ne mogu konkurirati) tako i kod financiranja investicija, gdje se kamate kreću od 0,40 posto fiksno naviše. S druge strane, najzanimljiviji su dio u komercijalnim bankama (koji nije moguće realizirati putem HBOR-a) projektna financiranja poput stanogradnje. U tom dijelu očekujemo porast potražnje za plasmanima kod komercijalnih banaka, a s obzirom na stabilizaciju cijena gradnje i visoki rast potražnje za stanovima – ispričala je Vesna Jurković, vlasnica i direktorica tvrtke 3D Poslovne financije.
Njezine riječi o strukturi korporativnih kredita u 2022. godini potvrđuju i HNB-ovi podaci prema kojima su najizraženiji doprinos rasta korporativnih kredita dali sindicirani krediti sa 7,3 postotna boda, zatim krediti za investicije sa 6,8 postotnih bodova te krediti za obrtna sredstva s 5,7 postotnih bodova, a ostali krediti ostvarili su skromniji rast.
Cijelu temu pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.