U hrvatskim jabukama nema 'koktela pesticida' niti neurotoksina
Hrvatske jabuke koje su na tržištu prolaze stroge kontrole u skladu s europskim zakonodavstvom, poručuju iz Hrvatske voćarske zajednice
Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota reagirao je na izjave koje su se pojavile u javnosti, a u kojima se navodi da se u većini europskih, a posebno hrvatskih jabuka nalazi 'veliki koktel pesticida i neurotoksina'.
Na njegovo traženje reagiranje objavljujemo u cijelosti, uz minimalnu uredničku intervenciju.
Izjava Branimira Markote, predsjednika HVZ-a.
Povodom izjava koje su se pojavile u javnosti, a u kojima se navodi da se u većini europskih, a posebno hrvatskih jabuka nalazi 'veliki koktel pesticida i neurotoksina', smatramo važnim javnosti prenijeti činjenično i stručno utemeljene informacije.
Prije svega, hrvatske jabuke koje se stavljaju na tržište prolaze stroge kontrole u skladu s europskim zakonodavstvom koje ima izuzetno kompleksne i u cijelom svijetu najrigoroznije kontrole i standarde zdravstvene ispravnosti hrane uopće, što zasigurno razlikuje i jabuku koja dolazi na hrvatsko tržište iz trećih zemalja koja nije prošla evropske kontrole. Svaka aktivna tvar u sredstvima za zaštitu bilja ima jasno propisane maksimalno dopuštene razine (MRL), a službeni nadzori redovito potvrđuju da su rezidue u domaćim jabukama unutar zakonom dopuštenih i sigurnih granica.
Važno je naglasiti da pojam 'koktel pesticida' nije regulatorni niti znanstveni termin, već opisni izraz koji može stvoriti dojam opasnosti i ondje gdje ona nije potvrđena analizama. Prisutnost više tvari u tragovima ne znači automatski i zdravstveni rizik – upravo zato EU sustav procjene rizika uzima u obzir doze, način djelovanja i kumulativni učinak, a ne samo broj detektiranih spojeva.
Za voće, uključujući jabuke, Europska unija stalno provodi monitoring i znanstveno prikupljanje podataka, upravo kako bi se odluke temeljile na dokazima, a ne na pretpostavkama. Hrvatski voćari u tome aktivno sudjeluju i podržavaju transparentnost mjerenja.
Posebno želimo istaknuti da jabuke, prema dostupnim podacima europskih agencija, nisu značajan izvor PFAS-a u prehrani, osobito u usporedbi s nekim drugim skupinama hrane.
Smatramo da ovakve nekompleksne analize moraju biti odgovorne, utemeljene na znanosti i bez neopravdanog zastrašivanja potrošača. Naime generalizirane tvrdnje da su 'većina hrvatskih jabuka' opasne ne štete samo proizvođačima jabuka, nego i povjerenju građana u domaću hranu i domaću jabuku.
Hrvatski voćari su uvijek otvoreni za suradnju sa stručnom i civilnom javnošću, uključujući i organizacije poput Zelene akcije, ali uz zajednički cilj: točno informirati javnost, a ne stvarati strah, iznositi podatke bez generalizacija koje mogu nepotrebno uznemiriti građane i nanijeti štetu domaćoj proizvodnji. Hrvatski voćari svjesni su svoje dvostruke odgovornosti: s jedne strane očuvanja domaće proizvodnje voća, a isto tako i zdravlja potrošača jer se jedino tako može opstati i zadržati povjerenje potrošača. U tom smislu u Hrvatskoj je uveden i sustav kvalitete pod oznakom 'Dokazana kvaliteta' koji je u određenom smislu nadstandard kvalitete i zdravstvene ispravnosti a kojeg se u svojoj proizvodnji pridržava većina tržišno orijentiranih proizvođača jabuka u Hrvatskoj.
Sva sredstva i postupci koji se koriste u proizvodnji jabuka u Hrvatskoj provode se isključivo u okviru važećih europskih propisa, uz stalno smanjivanje rizika, precizniju primjenu i zamjenu starijih aktivnih tvari sigurnijim rješenjima.
Kada se u javnosti govori o 'koktelu pesticida' ili 'neurotoksinima', važno je razlikovati emocionalne poruke od znanstveno utemeljenih procjena rizika. Europski sustav sigurnosti hrane, koji provode i hrvatski voćari, ne temelji se na dojmu, nego na mjerenjima, dozama i procjeni kumulativnog učinka, uz vrlo stroge granice koje su postavljene s velikom sigurnosnom rezervom.
Naglašavamo da je očuvanje domaće proizvodnje ujedno i interes potrošača: lokalna jabuka koja je izuzetno kontrolirana u proizvodnji znači kraći lanac opskrbe, veću sljedivost, stroži nadzor i manju ovisnost o uvozu iz sustava nad kojima nemamo isti stupanj kontrole.
Konačan cilj nam je zajednički: sigurna hrana, zaštićen potrošač i održiva hrvatska proizvodnja jabuka, poručuje na kraju Markota.
