Izlasci na burzu u srednjoj Europi: Malo izdanja, puno signala

Prošla je godina bila rekordna po pitanju početnih javnih ponuda (IPO) na Zagrebačkoj burzi. Ing-Grad je prvi otvorio vrata, slijedili su Žito i Tokić, a sva tri izdanja obilježila je snažna potražnja institucionalnih ulagatelja, uz vidljivo sudjelovanje mirovinskih fondova. Time je Hrvatska ušla u vrlo uzak krug europskih tržišta koja su u 2025. uspjela realizirati više IPO-a na domaćoj burzi, bez oslanjanja na dualna izlistavanja ili selidbu kapitala na veće financijske centre. Zagrebačka burza, koja je posljednji veći IPO imala 2021. s izlistavanjem Spana, iznenada se našla u fokusu regionalne investicijske zajednice.

Hrvatska je tako prošle godine bila rekorder u IPO-ovima u ovom dijelu Europe, no što je s drugima? Ako gledamo prošlu godinu u CEE regiji, osim Zagrebačke, IPO je imala samo Varšavska burza, na koju je izlistana Diagnostyka, najveća privatna zdravstvena kompanija u Poljskoj.

London kao predvodnik

Diagnostyka je na burzi debitirala u veljači prošle godine, a cijena dionice iznosila je 105 poljskih zlota, odnosno 24,94 eura, što je bilo pri vrhu cjenovnog raspona. U ponudi dionica prikupljeno je nešto više od 400 milijuna eura. Prvog dana trgovanja cijena je zaključena oko 24 posto iznad cijene iz IPO-a, a u trenutku pisanja ovog članka cijena dionice iznosila je 176,4 poljska zlota, odnosno 41,91 euro.

Druge države u okruženju za 2025. se nemaju čime pohvaliti, ali ako pogledamo cijelu Europu, itekako se može vidjeti aktivnost u segmentu IPO-a. Naime, prema PwC-u, ukupni IPO prihodi u EMEA regiji u 2025. su dosegnuli oko 12,5 milijardi eura te je zabilježeno 60 IPO-a, što predstavlja oporavak tržišta nakon godina smanjene aktivnosti.

Samo u Londonu bilo je 11 listanja na burzi ukupne vrijednosti 1,9 milijardi funti, a osim toga najveći su IPO-i u prošloj godini bili u Švedskoj (tvrtke Verisure, Asker Healthcare, Ottobock i Noba Bank), Španjolskoj (HBX Group) te Švicarskoj (Swiss Marketplace Group).

No, vratimo se na CEE regiju. Ako gledamo unatrag pet godina, ta je regija nakon pandemije doživjela uzlet, zatim zastoj te ponovno zahuktavanje IPO-a. Posljednja 'normalna' godina bila je 2021., kada je na Zagrebačkoj burzi izlistan Span. Poljska je tada imala veći broj izdanja, a regionalna tržišta koristila su povoljne tržišne uvjete.

Zatim je došla famozna 2022. godina kada je došlo do naglog zaokreta, odnosno do rasta kamatnih stopa, rata u Ukrajini i visoke inflacije, što je gotovo u potpunosti zatvorilo tržište, odnosno odgodilo sve planirane IPO-e.

Rekord Hidroelectrice

Prvi ozbiljan znak života IPO-a u CEE regiji pojavio se 2023., i to u Rumunjskoj, kada je na burzu izašla Hidroelectrica, najveći rumunjski proizvođač električne energije. Ukupne vrijednosti gotovo dvije milijarde eura, to ne samo da je bio najveći IPO u povijesti rumunjskog tržišta kapitala nego i najveći europski IPO te godine.

Iste godine Poljska se polako vraćala na mapu nakon što je na Varšavsku burzu izašao Murapol, čime je prekinut dugi niz bez većih izdanja na glavnom tržištu. Varšava je pritom ostala najaktivnije tržište u regiji kada se uključe IPO-i na alternativnom tržištu NewConnect, gdje su se tijekom 2023. i 2024. redale manje tehnološke i investicijske kompanije.

I godinu kasnije Poljska je imala veliki IPO. Na Varšavsku je burzu tada izašla Żabka Group, jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u srednjoj Europi. To je bio jedan od najvećih IPO-a u regiji u posljednjem desetljeću, što je bila inspiracija i hrvatskom Studencu, koji je iste godine trebao izaći na Zagrebačku burzu, ali se to još nije dogodilo.