Ukratko
StoryEditor

U novom broju saznajte sve o investiranju u privatno zdravstvo

23. Studeni 2023.
Lider i JLRS 947 za NL

Hrvatski privatni zdravstveni sektor u fazi je razvoja i rasta, ali daleko je to od ozbiljne zdravstvene industrije. Investitori u sektoru možda vide prilike i mogućnosti, ali dug je put do toga i zvijezde se itekako moraju poklopiti. Unatoč svemu sektor je investitorima zanimljiv, i to ne samo fondovskoj industriji, koja u njemu vidi priliku za strategiju ‘invest & build‘, nego i drugim ulagačima: poduzetnicima koji se bave prehrambenom industrijom, IT-ovcima, ekonomistima, odvjetnicima te, naravno, liječnicima. Za njih je ulaganje u privatno zdravstvo nešto poput konzervativnijeg oblika štednje jer se cijeli sektor pokazao prilično otpornim na krize posljednjih godina. O investiranju u privatno zdravstvo gdje su mali prinosi ali i rizici u temi tjedna piše Ksenija Puškarić.

Zamrzavaju se cijene najma, ograničava se godišnji rast stanarina, donosi se zakon o povoljnom najmu. Takvi i slični naslovi sve se češće mogu pročitati u medijima diljem Europe, nagovještavajući novi trend kontroliranih cijena najma stanova. Pitanje priuštivog stanovanja nije hrvatska posebnost, već je to globalni problem. Mlađe generacije mogu samo sanjati svoju nekretninu, a i cijene najma polako postaju nepodnošljive. Hrvatska stoga priprema nacionalni plan stambene politike, ali to nije nimalo lak zadatak. Problem je, naime, višeslojan, a moguća rješenja raznovrsna. O problemima stanovanja piše Antonija Knežević.

Ideološke razlike između ljevice i desnice prilično se zaoštravaju na ekonomskome polju, posebno nakon intervjua zastupnice Radničke fronte Katarine Peović danom Lideru, koja je, među ostalim, pozvala na ukidanje privatnoga vlasništva, što je odjeknulo kao bomba u hrvatskome medijskom prostoru i djelomično dalo povod za ovaj intervju. Dakako, uz državu kao ekonomskog arbitra. U međuvremenu je i sama Vlada pogurala još više države predloživši državni model financiranja tvrtki prelijevanjem pet posto kapitala iz drugoga mirovinskog stupa u rizični fond (koji se tek treba osnovati) uz jamstvo države. Nakon svih pandemijsko-ratnih iskustava zbog kojih se utjecaj države raširio poput virusa, još ‘malo‘ države izazvalo je reakciju ekonomskih liberala, prije svega konzultanta i čestog medijskog analitičara Andreja Grubišića, koji uzvraća, kako kaže, empirijskim dokazima da jedino kapitalizam omogućuje bolji standard. S Grubišićem je razgovarala Gordana Gelenčer.

Potkraj 2017. premijer Andrej Plenković prvi je put u hrvatski medijski prostor pustio izraz ‘hibridno ratovanje‘ izjavivši da ‘samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio tog procesa‘. Iako se nakon toga dignula prilična prašina, posebno iz oporbenih redova, premijer nikada nije objasnio što se tada događalo u Hrvatskoj i na koje je to hibridne prijetnje upozoravao. Budući da je temeljni cilj hibridnog ratovanja izazivanje nepovjerenja u institucije i državu, ispada da bi svaki takav oblik nevojnog napada na Hrvatsku bio besmislen i nepotreban. Naime, nepovjerenje u institucije i državu najviše izazivaju same hrvatske institucije i država. O hibridnim prijetnjama piše Jozo Knez.

Maloprodajni park vrsta je trgovinskog centra čije je glavno obilježje da se u svaki lokal unutar njega ulazi izravno s pločnika. Neki ih posprdno nazivaju ‘šoping-centrima za siromašne‘ – zbog toga što su površinom i brojem trgovina mnogo manji od šoping-centara u velikim gradovima, a i zato što su njihovi zakupci većinom trgovci odjećom i obućom iz nižega cjenovnog razreda. Kakvi god da bili u zadnje se vrijeme otvaraju neviđenom brzinom o čemu piše Manuela Tašler.

Uz navedeno, tu je i tema o turizmu u kojoj saznajemo da je Hrvatska ove godine imala najskuplju uslugu kampinga u Europi. Očekuje vas i razgovor s dekanicom FOI-ja Marinom Klačmer Čalopa, te kompanijska priča o Luki Ploče.

Uz novi broj stiže i poseban prilog ‘Snaga JLRS-ova‘

17. veljača 2024 03:48