Svaku promjenu vida ili na oku, pa i najmanju, shvatite vrlo ozbiljno

Katarakta ili siva mrena te glaukom ubrajaju se u bolesti prednjega segmenta oka, dijelove oka ispred očne leće. Prednji segment oka tvore spojnica, rožnica, šarenica, zjenica, leća, očne sobice i očni kut, cilijarno tijelo i leća. Spojnica je vanjska struktura oka i prekriva površinu oka te unutrašnjost vjeđa, a rožnica je prozirni dio koji kao poklopac prekriva prednji dio očne jabučice.

Šarenica je najljepši dio oka jer je odgovorna za njegovu boju, a zjenica onaj okrugli tamni dio u sredini koji se skuplja ili širi, prilagođava svjetlosnim uvjetima i emocijama, ali i odgovara na neke lijekove i kemijske supstancije. U unutrašnjosti oka je leća. Prozirna je i ovalna, sudjeluje u oblikovanju slike vanjskog svijeta na mrežnici. Ima sposobnost prilagođavanja oblika i sudjeluje u akomodaciji, što je proces sličan zumiranju u fotoaparatu. Dakle, omogućava izoštravanje slike.

Kad se leća zamuti…

Katarakta ili mrena jest zamućenje leće. Leća može biti manje zamućena ili zamućenje može zahvatiti neke njezine dijelove; kada je katarakta posve razvijena, zahvaća cijelu leću. Zamućenje leće obično je sivo-bijelo, zato se mrena i naziva 'siva mrena'. Međutim, može biti i smeđa, plavičasta, pa čak i crna. Katarakta može biti posljedica sustavnih bolesti, liječenja, drugih očnih bolesti ili ozljede. Od sustavnih bolesti češće se pojavljuje uz dijabetes, miotonička distrofiju te neke bolesti bubrega. Dugotrajno liječenje kortikosteroidima također može potaknuti njezin razvoj. Bolesti oka i ozljede oka remete metabolizam leće i tako izazivaju promjene u strukturi, elastičnosti i boji. Katarakta se liječi operativno.

Zahvat ne traje dugo i provodi se uglavnom u lokalnoj anesteziji. Nakon pripreme (kapanje anestetika i midrijatika za širenje zjenice) napravi se vrlo malen rez, izreže prednja lećna kapsula, emulzificira leća (ultrazvučnim uređajem) te se ugradi odgovarajuća leća unaprijed izmjerene jačine. Intraokularne leće mogu biti različite, zato je važno konzultirati se prije zahvata koji se tip planira ugraditi. Nakon zahvata preporuče se odgovarajuće kapi i odredi kontrola. Katkad neko vrijeme postoji problem sa suhoćom površine očiju, pa je dobro koristiti se umjetnim suzama. Nakon nekoliko tjedana provjeri se vidna oštrina te se prema potrebi prepišu naočale za neke udaljenosti.

Opaki glaukom

Glaukom je skupina bolesti kod kojih se oštećuje vidni živac; najčešće ih uzrokuje povišeni očni tlak. S napredovanjem bolesti gubi se vid, a u najtežim slučajevima nastupa sljepoća. Glaukom se može javiti kao primarna bolest ili kao posljedica drugih očnih bolesti ili njihova dugotrajnog liječenja. Bolest je u početku bez simptoma jer se promjene događaju na periferiji vidnog polja. Liječenje glaukoma je individualno jer postoji mnogo varijacija i mogućnosti liječenja. Važno je istaknuti da se u nekim obiteljima češće pojavljuje zato što ima jaku gensku komponentu. Raniji i redoviti oftalmološki pregledi iznimno su važni za osobe koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu.

Jedan oblik glaukoma hitno je stanje. Riječ je o akutnome glaukomu zatvorenoga kuta. Kod tog tipa glaukoma naglo naraste očni tlak. Bolest prate izraženi simptomi: crvenilo oka, vrlo jaka bol u oku i gubitak vida. Kod tog tipa glaukoma riječ je o mehaničkom uzroku. Zbog nekih anatomskih predispozicija zatvori se očni kut, očna vodica ne može otjecati i jako se povisi očni tlak. Iznimno je važno da se akutni glaukom na vrijeme prepozna jer ishod ovisi o tome je li liječenje započeto u fazi kad još nije nastalo oštećenje.

Postoji niz opcija za ranu dijagnozu glaukoma, kao i za liječenje. Dijagnoza se može potvrditi snimanjem strukture slikovnom dijagnostičkom pretragom koja se naziva 'optička koherentna tomografija' i snimanjem funkcije vidnoga polja. Liječenje najčešće započinjemo medikamentozno, ali danas postoje i laserske opcije kao i niz kirurških zahvata za slučajeve koji lošije reagiraju na prije navedene metode.

Osjetljiva mrežnica

Stražnji segment oka stražnji je dio unutrašnjosti oka i odnosi se na sve strukture oka iza leće. Obuhvaća staklovinu, mrežnicu, žilnicu i vidni živac. Mrežnica (lat. retina) tanki je sloj živčanog tkiva koji kao mreža prekriva unutarnju stijenku oka. Mrežnica je zadužena za primanje svjetlosnih podražaja (štapići i čunjići), zatim za pretvaranje svjetlosnih podražaja u električne impulse koji se dalje šalju u mozak i ondje obrađuju u sliku. Mrežnica je metabolički vrlo aktivna, pa je ispod nje sloj bogat krvnim žilama koji se naziva 'žilnica'. Iznimno je osjetljiva, zato bolesti mrežnice mogu ozbiljno narušiti vid.

Centralna serozna retinopatija bolest je kod koje nastupa ograničeno serozno odignuće mrežnice. Tekućina ulazi iz područja žilnice u subretinski prostor. Najčešće zahvaća muškarce između trideset i četrdeset godina. Kao uzrok često se navodi stres, a njega menadžerima ne manjka. Prvi je simptom smanjenje centralne vidne oštrine, ali može se očitovati kao iskrivljenje slike, pa i potpuni gubitak centralnog vida. Snimanjem optičkom koherentnom tomografijom (OCT) jasno se može ustanoviti to raslojavanje i zatim pratiti razvoj bolesti. Prognoza je dobra i bolest se vrlo često spontano povlači. Katkad treba otkriti mjesto propuštanja; tada treba napraviti fluoresceinsku angiografiju te prema potrebi i lasersko liječenje. Uglavnom prolazi liječenjem protuupalnim lijekovima i lijekovima koji izvlače tekućinu.

Rizik za dijabetičare

Pod pojačanim su rizikom osobe s dijabetesom jer oscilacije šećera u krvi i metaboličke promjene mogu oštetiti perifernu cirkulaciju. Dugotrajna hiperglikemija izaziva strukturne promjene u žilicama žilnice i mrežnice. Te su žilice propusne pa se stvaraju mikroaneurizme i tromboze koje su razlog slabije prokrvljenosti tih područja, što izaziva hipoksiju (smanjenu opskrbu kisikom). Kao odgovor na nju mrežnica stvara faktore rasta vaskularnog endotela, nove krvne žilice i, u kompliciranijim slučajevima, fibrovaskuarne niti i membrane. To je veliki začarani ciklus koji valja dobro nadzirati i na vrijeme započeti liječenje. Prije svega, važna je redovita kontrola šećera u krvi. Osobe s dijabetesom moraju ići na redovite preglede, koji povremeno uključuju i pregled oftalmologa. Uz kontrolu dijabetesa liječenje se provodi laserskom terapijom i injekcijama koje se daju izravno u oko (nisu bolne). Katkad mogu izazvati prolazno povišenje očnog tlaka i također prolazne bolove u oku. U tom slučaju odmah se treba javiti liječniku.