Kineska tehnologija spašava zapadne automobilske brendove

Zapadni proizvođači automobila bore se da ostanu relevantni na najvećem svjetskom tržištu automobila, razvijajući nova električna vozila izrađena uz pomoć kineske tehnologije, koja potom žele plasirati i na druga međunarodna tržišta, prenosi Financial Times. Dvije godine nakon što su brendovi poput Volkswagena i Toyote predstavili planove za povrat tržišnog udjela kroz automobile razvijene s lokalnim znanjem u okviru strategije 'u Kini za Kinu', rukovoditelji se nadaju privući kupce nizom novih proizvoda predstavljenih na ovogodišnjem auto-sajmu u Pekingu.

- Želimo se stabilizirati ove godine, ali pretpostavljamo da ćemo, uz sve modele, ponovno moći rasti u Kini - rekao je Jochen Goller, član uprave BMW-a.

Njemačka grupa predstavit će svoj električni SUV iX3 s produženim međuosovinskim razmakom, razvijen u Kini koristeći lokalne tehnologije tvrtki Momenta, Huawei i Alibaba. Strani proizvođači automobila posljednjih su godina značajno izgubili prodaju u Kini zbog uspona domaćih konkurenata i novih igrača poput BYD-a, Geelyja i Xiaomija, na tržištu gdje električna vozila i plug-in hibridi sada čine više od polovice novih prodaja.

Njihov udio na kineskom tržištu pao je na 32 posto ove godine, s 64 posto u 2020., prema podacima konzultantske kuće Automobility iz Šangaja. Nakon desetljeća u kojima su kineske marke učile proizvodnju automobila od zapadnih partnera kroz zajednička ulaganja, situacija se preokrenula, prisiljavajući Volkswagen, Toyotu i druge da se oslanjaju na kineske partnere i lance opskrbe kako bi brže razvijali vozila s naprednim softverom. Iako najveći europski proizvođač automobila već dugo proizvodi vozila lokalno, sada ih također dizajnira i razvija u Kini.

- Toliko smo veliki u Kini da ne možemo jednostavno otići jer vidimo da ono što smo dugo radili u Europi nije konkurentno na kineskom tržištu - rekao je Martin Sander, šef prodaje VW-a, na događaju u Londonu prošlog mjeseca.

Nakon promjene strategije pojavili su se prvi znakovi poboljšanja, iako analitičari upozoravaju da dugoročni rast nije siguran. VW je ponovno preuzeo prvo mjesto s tržišnim udjelom od 13 posto u prvom tromjesečju 2026., ispred Geelyja i BYD-a, uglavnom zbog pada prodaje električnih vozila domaćih proizvođača nakon ukidanja državnih subvencija prošle godine.

Njemački brend, čija su vozila još uvijek većinom na motor s unutarnjim izgaranjem, planira ove godine lansirati 13 plug-in hibridnih i električnih modela samo u Kini.

- Također razmatramo mogućnosti da ta vozila plasiramo i u druge dijelove svijeta kako bismo se suočili s konkurencijom - rekao je Sander.

Poslovanje u Kini kao ključ uspjeha

Audi je osjetio šire slabljenje potražnje za električnim vozilima. Prošle je godine lansirao E5 Sportback, podbrend namijenjen isključivo Kini, bez prepoznatljivog logotipa s četiri prstena. No početkom ove godine morao je ponuditi značajne popuste kako bi potaknuo potražnju.

- Treba nam vremena da zaista povećamo prepoznatljivost brenda i prodajne količine - rekao je izvršni direktor Audija Gernot Döllner, dodajući da će nakon E5 uslijediti još dva modela.

Nakon otpisa od 5 milijardi dolara krajem 2024., General Motors je objavio da njegovo poslovanje u Kini ponovno ostvaruje profit, pri čemu hibridi i električna vozila čine više od polovice prodaje. Ipak, fokus na modele s većom maržom doveo je do pada prodaje od 21 posto u prvom tromjesečju. Nissan planira povećati ukupnu prodaju u Kini i izvoz iz nje na milijun vozila do 2030., u odnosu na 660 tisuća prošle godine.

Kako bi to postigao, japanski proizvođač će produbiti suradnju sa svojim kineskim partnerom Dongfengom te plasirati električni model N7 u Latinsku Ameriku i jugoistočnu Aziju, kao i plug-in hibridni pick-up Frontier Pro na ta tržišta i u Zaljev.

- Kina postaje globalno središte inovacija i izvoza - rekao je Guillaume Cartier, direktor za performanse Nissana.

Chris Liu, analitičar za električna vozila iz konzultantske kuće Omdia u Šangaju, istaknuo je da pravi jaz za strane proizvođače u Kini više nije u hardveru ili platformama za EV, već u softveru, i da je to u osnovi problem nedostatka talenata.

- Kina nudi razmjere softverskog inženjerskog talenta koje je teško replicirati, kako po obujmu, tako i po brzini razvoja. Sve dok strani proizvođači mogu privući vrhunske softverske talente u Kini, ostaju relevantni. No ostati konkurentan ovisi o tome mogu li doista raditi brzinom razvoja kakva vlada u Kini, a ne samo sudjelovati na tržištu talenata - rekao je Liu.